Utjecaj gospodarske krize, kaže analitičar HZZ-a Vedran Kastrapeli, i dalje je snažan, što je vidljivo u broju i vrsti otkaza. U veljači 2010. na području Dubrovačko-neretvanske županije, 206 radnika ili njih 43 posto ostalo je bez posla poslovno uvjetovanim otkazom, a poslodavci nisu produljili ugovore na određeno vrijeme za 213 radnika. U strukturi poslodavaca uglavnom prevladavaju ugostiteljski i trgovački obrti s pojedinačnim otkazima.

Broj otkaza u 2010. je velik, ističe Kastrapeli te dodaje da su u odnosu na prošlu godinu
značajnije povećani otkazi u prerađivačkoj industriji, i to za 57 posto, te građevinarstvu za 41 posto. Riječ je, nažalost, o proizvodnji i investicijama u fiksni kapital, što je od presudne važnosti za gospodarski oporavak.

Što se tiče novoprijavljenih na Zavod, koji su došli izravno iz radnog odnosa (otkaz), u prva dva mjeseca 2010. bilo ih je 1.195, od toga 534 muškarca i 661 žena, na području Dubrovačko-neretvanske županije.

No osim što se povećava broj novoprijavljenih osoba na Zavodu, tijekom veljače bilo je i zapošljavanja. Tako se po evidenciji HZZ-a na području Dubrovačko-neretvanske županije prošlog mjeseca zaposlilo 185 radnika, što je 19,4 posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Od zanimanja koja su najtraženija u 2010, Kastrapeli izdvaja zanimanja konobar, sobarica, kuhinjski radnik, čistačica, kuhar, recepcionar, pralja i prodavač. Treba, naravno, naglasiti da je 80 posto ovih traženih zanimanja sezonski posao.

Kastrapeli ističe da je za očekivati da će i dalje biti potrebe za radnom snagom iz drugih dijelova Hrvatske i u ovoj turističkoj sezoni, koja će naći zaposlenje u ugostiteljskim, hotelskim i ostalim pomoćnim uslužnim djelatnostima. Ohrabruje podatak da je dubrovački HZZ u veljači ove godine od poslodavaca zaprimio dvostruko više prijava potrebe za radnicima nego u veljači 2009, što ukazuje da će zapošljavanje na sezonskim poslovima započeti ranije i pozitivno utjecati na zaustavljanje dosadašnjeg rasta nezaposlenosti, a i turistička sezona bi mogla trajati nešto dulje.

Na sezonskim poslovima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji zaposli se oko 2.500 lokalnih radnika te između 500 i 700 sezonaca iz unutrašnjosti. Ipak, apelira se na poslodavce da prvo posegnu za radnom snagom koja im se nudi u Dubrovniku da domaći sezonci ne bi ostali bez posla. Javna je tajna da zaposlenici iz unutrašnjosti pristaju raditi za mnogo niže plaće od domicilnog stanovništva pa se, osim činjenice da domaći sezonci gube posao, u isto vrijeme ruši već preniska cijena rada u turizmu.