Milijuni eura gubitaka navodno su nastali na tri istarske pruge, kojima je za vrijeme bivše države upravljalo Željezničko gospodarstvo Ljubljana, a kako tvrde mediji, slovenska strana smatra da je prikraćena i u razmjeni imovine ondašnjih željezničkih tvrtki. U HŽ-u nisu precizirali o kojem se iznosu radi, no potvrdili su da je pokriće gubitaka iz proteklih godina i 1991. godine na istarskim prugama prenijeto Protokolom iz listopada '91. u nadležnost međuvladina sporazumijevanja
'Vrijednost preuzete imovine iznosila je prema bilanci stanja 954.971.887 dinara, a stambenog fonda 354.093 dinara', odgovorila je na upit tportala šefica korporativnih komunikacija HŽ holdinga Mihaela Tomurad Sušac
Naime, prema nedavnom pisanju slovenskog dnevnog lista Dela, slovenski zahtjev za pokrićem oko 104,7 milijuna eura gubitaka, nastalih od 1974. do 1991. na trima istarskim prugama kojima je upravljalo Željezničko gospodarstvo iz Ljubljane, a koje su 1991. prešle pod okrilje Hrvatskih željeznica, ostao je neriješen. Slovenska vlada mogla bi to pitanje aktualizirati, budući da Hrvatska podržava tužbe protiv Ljubljanske banke, ali, kako pišu slovenski mediji, i zahtijevati nadoknadu trajnog kapitala te vrijednosti tadašnjeg Stambenog fonda ljubljanskog Željezničkog poduzeća, što se u Sloveniji procjenjuje ukupno na 142 milijuna eura.
No, kako navodi Delo, to nije sve jer prema protokolu o razmjeni imovine, koji su ministri prometa potpisali 4. listopada 1991. u Mokricama, slovenska strana ostala je navodno 'kraćih rukava'. Slovenske željeznice dobile su pet kilometra pruge od Lendave do Murskog središča te željezničku stanicu u Lendavi, ali i dopuštenje da zadrže odmarališta u Hrvatskoj, čija vrijednost se ne precizira. Hrvatske željeznice preuzele su, pak, Istarske željeznice kojima se upravljalo iz Ljubljane, odnosno 171 kilometar pruga u Istri, devet lokomotiva i osam vlakova, no i 672 radnika. HŽ je tako, prema napisu u Delu, stekao i 59 službenih stanova te, navodno po cijeni od 500 eura, otkupio još 207 željezničkih stanova u kojima su već od ranije stanovale obitelji željezničkih radnika. No, kako doznajemo u HŽ holdingu, stanari te stanove obročno otplaćuju te se uplaćeni novac redovito proslijeđuje Slovenskim željeznicama.
Naime, Hrvatsko željezničko poduzeće i Željezničko gospodarstvo Ljubljana zaključili su 4. listopada 1991. godine Sporazum o rješavanju problematike stanova ŽG-a Ljubljana na području Hrvatske. Tim sporazumom 59 službenih stanova u društvenom vlasništvu na području Istre, kojima je raspolagalo Željezničko gospodarstvo Ljubljana, s 1. listopadom 1991. prelazi tadašnjem HŽP-u na upravljanje, uporabu i raspolaganje, sa svim zakonskim pravima i obvezama u skladu sa zakonima Republike Hrvatske, kako tvrde u HŽ holdingu.
Pored gore navedenog, HŽ Hrvatske željeznice d.o.o. i Slovenske željeznice d.d. zaključile su 1. kolovoza 2001. godine Ugovor, a 10. svibnja 2007. godine Aneks istog Ugovora o prodaji 207 stanova na području istarskih željeznica kojih su nositelji stanarskog prava hrvatski državljani, a vlasnik tih stanova su Slovenske željeznice. Ovim Ugovorom Slovenske željeznice d.d. ovlašćuju HŽ Hrvatske željeznice da u ime i za račun Slovenskih željeznica d.d. zaključe kupoprodajne ugovore za prodaju tih stanova na području Hrvatske s osobama koje na temelju Zakona mogu biti kupci tih stanova. Temeljem ovog Ugovora Hrvatske željeznice izvršile su sve svoje obveze plaćanja, te za stanove koji se obročno otplaćuju redovno uplaćuju Slovenskim željeznicama naplaćene obroke putem transakcijskog računa', navodi šefica korporativnih komunikacija HŽ holdinga Mihaela Tomurad Sušac
