Iva Jovović, predsjednica udruge LET istaknula je kako u udruzi ranjivim skupinama pružaju usluge psihosocijalnog savjetovanja, pravnog savjetovanja, organiziraju radionice, seminare, izdaju publikacije i provode istraživanje. Najveći problem je naplata uzdržavanja, ističe ona u Studiju 4 na HRT-u.

'Neplatiše uzdržavanja zapravo potroše više novca na to da sakriju svoju imovinu, prihode, prebivališta, bilo kakvu informaciju o svom zaposlenju, nego što bi na mjesečnoj bazi davali 150 - 170 eura za svoje dijete', govori Iva Jovović.

Što se tiče devet tisuća djece u Hrvatskoj koji ne primaju alimentaciju redovito ili je nikako ne primaju, Barilić ističe kako u ovom trenutku, što se tiče privremenog izdržavanja, postoji određeno vrijeme u kojem dijete može ostvarivati pravo na privremeno uzdržavanje, a to je maksimalno do tri godine.

'Ono što smo mi promišljali jest da taj period od tri godine bude dulji. Osim navedenog, skratili smo vrijeme u kojem trenutku roditelj može podnijeti zahtjev za privremeno uzdržavanje. U ovom trenutku možete ga podnijeti tek kada prođe tri mjeseca od podnošenja prijedloga za ovrhu', govori Barilić. 'Prvo se ide u Područni ured zavoda za socijalni rad, tamo se daje službeni zahtjev. Ali, vi morate prvo pričekati 3 mjeseca, pokušati se naplatiti od bake i djedova, onda ići u Područni ured, on otvara slučaj... To se zna odužiti i na 6 mjeseci. To je najveći problem, jer mjeseci prolaze a vi morate plaćati sve životne troškove', govori Jovović i ističe kako je najbolji primjer prakse u tome Francuska.

'Tamo, ako obveznik uzdržavanja 5. rujna nije uplatio za mjesec rujan, majka ili otac s kojim dijete živi piše službeno "Fondu za djecu" i negdje najkasnije 10. u mjesecu uplaćuju im novac, a onda se oni kasnije uplaćuju s neplatišom, govori.

'U tome dijelu mi još moramo dogovoriti detalje s Financijskom agencijom i Općinskim državnim odvjetništvom. Gledamo i na to da roditelj koji živi s djetetom nema obavezu podnošenja ovršnog prijedloga da bi ostvario pravo na privremeno uzdržavanje, nego da odmah ostvaruje privremeno uzdržavanje, čim je na računu vidljivo da nema od strane obveznika uzdržavanja uplate', govori Barilić.

Predsjednica udruge LET, Iva Jovović, rekla je kako je ostala zatečena ovim prijedlogom i smatra ga odličnim. 'Najave zvuče jako dobro. Treba se ubrzati naplata uzdržavanja, trebaju se povećati iznosi... S druge strane, mi smatramo da netko od vodećih ljudi treba poslati poruku da se društveno osuđuju neplatiše i da ovo nije ovo njihov alibi za daljnje neplaćanje. Da onaj trenutak kada se neplatišu uhvati, da mu se "puše za vratom" dok ne isplati zadnji euro duga i ne počne redovito plaćati nove mjesečne iznose', smatra Jovović.

'Prije svega morate imati pravomoćnu i ovršnu odluku vezanu za uzdržavanje djeteta. Kada je imate, morate podnijeti ovršni prijedlog. Kada se on podnese utvrđuje se da il obveznik uzdržavanja ima sredstva na računu da se uplati određeni iznos koji pripada djetetu. Ako nema, onda mora proći 3 mjeseca da bi podnijeli zahtjev za privremeno uzdržavanje, i u ovom trenutku taj dio je na roditelju koji živi s djetetom. Ono što mi razmatramo jest da taj dio podnošenja ovršnog prijedloga ne bude na roditelju nego odrađuje država u ime djeteta, odnosno roditelja', govori Barilić.

Što se tiče onih koji nisu prijavljeni, rade honorarno i njihove uplate nisu vidljive, Jovović ističe da će zahtijevati od državnih institucija dublje uđu u tu problematiku.

'Prije par godina nam se dogodio slučaj da nam je jedan otac na sudu iznosio činjenice da nema prihode, da nije na burzi, nije na bolovanju, ne prima naknadu, da u banci nema otvoren račun... A kad je majka na ročištu upitala što je s automobilom kojim je došao, izjavio je da mu ga je posudio njegov prijatelj. Kad je pitala za mobitel, također je rekao da mu ga je prijatelj dao. To je ismijavanje sustava! Ne može čovjek s nula kuna na računu živjeti 30 ili 31 dan u mjesecu. Ili doista ima najbolje prijatelje na svijetu', govori Jovović.

S njom se složila i Barilić. 'To doista jeste ismijavanje sustava. Ono što bih napomenula, kada se radi o obveznicima uzdržavanja koji ne plaćaju uzdržavanje, trebalo bi podnositi kaznene prijave. Roditelj koji živi s djetetom, kada obavijesti nadležan područni ured, u tom trenutku trebalo bi obavijestiti nadležno Općinsko državno odvjetništvo radi pokretanja kaznenog postupka. Jer, u svakom slučaju, neplaćanje uzdržavanje je kazneno djelo', rekla je.

Barilić objašnjava da u ovom trenutku postoje dvije odluke koje se tiču uzdržavanja djeteta. Jedna je odluka o minimalnim mjesečnim iznosima potrebnim za uzdržavanje djeteta i temeljem te odluke određuje se onih 50 posto kojih se priznaje u postupku prava na privremeno uzdržavanje. Druga odluka vezana je uz tablicu prosječnih potreba djeteta koju koriste suci u svojim postupcima kada se određuje uzdržavanje za dijete. Primici odrasle osobe podijeljeni su u 14 kategorija i ovisno o dobi djece, točno je po razredima razrađeno koliko bi trebalo biti uzdržavanje za dijete određeno.

'Ono što je obiteljski zakon još odredio jest da se uzima u obzir da li ta osoba ima jedno ili više djece i onaj dio koliko minimum mora biti određen vezano za uzdržavanje. Neovisno o tome da li roditelj radi ili ne radi, on je obveznik uzdržavanja djeteta. Njemu se eventualno može odrediti manji iznos, ali nikako manji od onog dijela koji bi mu bio priznat kao privremeno uzdržavanje', ističe Barilić.

'Ako je iznos od nekih 150 do 170 eura mjesečno potreban za uzdržavanje djeteta, onda se pitam zašto svi nemamo po desetero djece. Tako da je taj iznos definitivno premali i nije dovoljan. Ono što mi obično jasno komentiramo da u obiteljskom zakonu piše da roditelj s kojim dijete živi ima odgovornost, skrb, cijeli dan se brine sam o djetetu... I da zbog toga roditelj koji ne živi s djetetom treba plaćati uzdržavanje. Ali realno, i roditelj koji živi s djetetom isto tako ima troškove. I on sudjeluje u tom dijelu. I onda se dogodi situacija da neplatiša vidi dijete jednom ili dva puta tjedno, a osoba koja živi s djetetom skrbi o djetetu 24 sata i pridonosi uzdržavanju. Sva odgovornost, muka i briga je na toj jednoj osobi', govori Jovović.

'Novim prijedlogom će djeca moći ponovno podnijeti zahtjev za privremeno uzdržavanje, znači, od trenutka podnošenja zahtjeva moći će ga ponovno ostvarivati, iako su prošle tri godine u kojem periodu im je bilo priznato privremeno uzdržavanje. Maksimalno do 18. godine', zaključuje Barilić.