Iako je tek prije nekoliko mjeseci profunkcioniralo profesionalno Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, povijest sprečavanja sukoba interesa seže čak do 1288. i Vinodolskog zakonika. Upravo na tu poveznicu pokušalo se ukazati na okruglom stolu '725 godina Vinodolskog zakonika - 725 godina sprečavanja sukoba interesa u Hrvatskoj', u organizaciji Transparency Internationala Hrvatska
Kakve veze Vinodolski zakonik ima sa sukobom interesa zapitao se i predsjednik Ivo Josipović, no zaključio je da se i u današnjem Zakonu o sprečavanju sukoba interesa i u Vinodolskom zakoniku norme temelje na moralu.
'U ovo kratko formalno vrijeme u kojem se bavimo sukobom interesa napravili smo značajan napredak. Ono što je učinjeno je ireverzibilno i nikad više nećemo se vratiti u doba kada je bilo moguće da javni dužnosnik nekažnjeno koristi javnu funkciju za zadovoljavanje privatnih interesa', kazao je Josipović
Hrvatska je, kazao je, tek na početku borbe protiv korupcije i sukoba interesa i još 'brusi kriterije' dodavši da ćemo se u budućnosti više baviti onime što 'nije potpuna korupcija', nego samim sukobom interesa.
'Društva koja vlast grade na temelju korupcije ne mogu ostvariti ekonomski i društveni napredak', kazao je Josipović.
O tematici sukoba interesa na skupu je progovorio i predsjednik Sabora Josip Leko, koji je svojedobno bio i predsjednik Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, i to u vrijeme kada je u javnosti bila aktualna afera Sanaderovih satova.
'Hrvatska već više od 10 godina ima Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Svrha Povjerenstva nije kažnjavanje, nego prevencija situacija u kojima bi dužnosnici mogli odlučivati između javnog i privatnog interesa. Povjerenstvo je oči i uši hrvatske javnosti i nadam se da će imati sve manje i manje posla u hrvatskom društvu', kazao je Leko
O napretku Hrvatske na polju sukoba interesa govorio je i zamjenik šefa Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Paolo Berizzi, koji se među ostalim našalio kako je Hrvatska sukob interesa regulira i zbog europskog zakonodavstva, no da 'Vinodolski zakonik ipak nije usvojen na zahtjev EU-a'.
Berizzi je posebno pohvalio najave izmjena Zakona o sprečavanju sukoba interesa prema kojima bi se, primjerice, trebao proširiti krug osoba na koje se zakon odnosi.
Prva faza izmjena zakona, kako je prije desetak dana pisao Novi list, mogla bi biti završena prije ljetne saborske stanke ili početkom jeseni. U toj fazi detaljno će se definirati odredba koja propisuje da se Zakon o sprečavanju sukoba interesa primjenjuje i 'na obnašatelje dužnosti koje kao dužnosnike imenuje ili potvrđuje hrvatski Sabor'. U drugoj fazi izmjena zakona predviđa se i drukčije definiranje sukoba interesa. Jedna od ideja je i proširiti sukob interesa, koji se sada odnosi samo na dužnosnike u smislu zakona, na sve javne dužnosnike. U tom bi slučaju zakonom bio obuhvaćen mnogo veći broj ljudi. Uz deklariranje imovine moguće je uvesti i obvezu deklariranja nefinancijskih interesa. Dužnosnik koji bi pravodobno objavio s kojim je sve poslovnim ljudima privatno u dobrim odnosima tako ne bi morao objašnjavati zašto je s nekim viđen na kavi ili večeri.
