Mišići su naši 'organi dugovječnosti', a novo istraživanje samo je potvrdilo da bismo se trebali brinuti o njima i u starosti. Potpuno je normalno to da starenjem gubimo snagu i 'usporavamo'. Ipak, u nekim slučajevima usporenost i manjak tjelesne snage povezani su s padom kognitivnih sposobnosti. Znanstvenici su ispitali kako je manjak snage povezan s demencijom kod starijih žena
Sveučilište Edith Cowan provelo je istraživanje na više od tisuću žena u dobi od oko 75 godina. Kako piše mbg, tijekom razdoblja od 15 godina mjerili su im snagu stiska, što je važan pokazatelj ukupnog zdravlja i dugovječnosti, kao i vrijeme koje im je potrebno da ustanu sa stolice, naprave nekoliko koraka i vrate se na nju. Žene koje su imale loše rezultate na tim testovima imale su dvostruko veću šansu da im se razvije demencija u kasnijoj životnoj dobi.
Pritom treba naglasiti da je smanjenje snage i brzine normalna nuspojava starenja. No ovo otkriće može pomoći pri prepoznavanju ranog stadija demencije i potaknuti preventivne terapije koje bi mogle spriječiti smanjenje kognitivnih sposobnosti.
vezane vijesti
Ovi testovi zapravo se u praksi ne provode, ali autori studije ističu da su oba jeftina i jednostavna te bi ih valjalo uvesti u klinički pregled. Kako su dijagnoze Alzheimerove bolesti i demencije sve učestalije, mnogi od nas traže način na koji zaštititi mozak bez obzira na dob.
Trenutačno je liječenje puno učinkovitije kad se simptomi prepoznaju u ranom stadiju bolesti. Ovakve studije stoga su vrlo važne jer pomažu znanstvenicima prepoznati rane znakove, što može značajno usporiti kognitivne bolesti povezane sa starenjem.
S obzirom na to koliko su mišići važni za dugoročno zdravlje, redovita tjelovježba dokazani je recept za prevenciju bolesti uma i tijela, a kako stvari stoje, isto vrijedi za demenciju. No znači li to da našim bakama odmah treba kupiti utege? Ne baš. Zaključak je da je mišićna snaga dobivena rezistentnim treningom i pravilnom prehranom ključna za zdravlje mozga u svakoj dobi. A kad navršite 70 godina, možda bi bilo dobro predložiti liječniku mjerenje snage mišića jednostavnim testovima poput stiska.
Ako se pak želite brinuti o svom mozgu i u mlađoj dobi, ovo je nekoliko načina na koje proaktivno pristupiti zdravlju moždanih stanica.
U 20-ih godinama ograničite prekomjerno konzumiranje alkohola i izbacite duhanske proizvode. U 30-im bi već bilo dobro otkriti koja hrana i koji suplementi pridonose boljim kognitivnim funkcijama. Provjerite i razinu vitamina D jer njegov nedostatak povećava rizik od Alzheimerove bolesti. U 40-ima je dobro procijeniti koji su vaši najveći okidači za stres. Odvojite vrijeme za sebe i svakodnevno prakticirajte tehnike smanjenja stresa poput vježbi disanja.
U 50-im se ozbiljnije pozabavite hormonima. Posebnu pozornost na hormone moraju obratiti žene jer vrijeme prije, tijekom i kratko nakon menopauze može biti važno u procjeni rizika od Alzheimerove bolesti. S druge je strane u 60-ima jako bitno da se i dalje družite s ljudima. Dokazano je da druženje i čvrste međuljudske veze mogu u velikoj mjeri pomoći u sprečavanju pada kognitivnih sposobnosti.
