Ne tako davno, prije ere prejednostavnog guglanja i sveznajuće Wikipedije, nakon odgledanih The Gooniesa i čehoslovačkog Tajanstvenog otoka na kišni dan, kada nisi mogao osmišljavati avanture na ulici, znatiželjne umove uranjalo se u enciklopedije za djecu. Osim primarnog Svijeta oko nas, na raspolaganju je bio cijeli niz intrigantnih uradaka koji su na dopadljiv, zabavan, ali izrazito informativan način učenje činili uzbudljivijim od klasičnih sadržaja Jugoplastikine školske torbe. 

Mala enciklopedija životinjskog carstva (1968)

Uz skupljanje sličica iz čokoladica Životinjsko carstvo, prava nadogradnja bila je ova izvorno talijanska enciklopedija, život čijeg prevoditelja otkriva neobičnu dramu. Naime, Omer Lakomica bio je prvotno član SKOJ-a, ali je optužen za suradnju sa Staljinom, što je značilo odlazak u okrutne zatvorske 'avanture' na Goli otok. Nakon izlaska postaje radnikom riječke luke, ali paralelno prevodi knjige za tada zanimljivu riječko/opatijsku izdavačku kuću Otokar Keršovani! Enciklopedija životinjskog carstva kroz odlične likovne ilustracije i razumljiv tekst otvarala je novonastalim urbanim klincima iz betonskih kvartova sponu s izgubljenim svijetom prirode, ali najdraže poglavlje većini sigurno nije bilo o životu vidre, već o životinjama kozmonautima! Ipak je knjiga objavljena na vrhuncu svemirske utrke.     

Riznica prirode (1971)

U svijetu popularizacije znanosti među najmlađima ime Berthe Morris Parker izaziva strahopoštovanje. Ova istraživačica s Prirodoslovnog muzeja u Chicagu značajno je participirala u izradi svezaka kultne Golden Book Encyclopediae koja se prodavala u američkim supermarketima dosegnuvši 60 milijuna prodanih primjeraka! Najsnažniji dojam ostavljalo je prvih trideset i pet stranica Riznice prirode, na kojima su kroz ilustracije i uzbudljiv tekst predstavljeni dinosauri poput trahodona, tiranosaura, brontosaura, diplodoka, pleziosaura (...). Tu viđeno bilo je razlog zašto sam u dahu gledao nastavke Jurskog parka i epizode Primevala, a poprilično razočaravajuću Terra Novu. Sličnom tematikom bavila se i Dječja enciklopedija prirode, ponešto manje uzbudljiva od ostalih, ali zasigurno s najboljom ilustracijom primata ikada.

Dječja naučna enciklopedija (1979)

Nakon što ju je ponovno vidio na Hreliću kako se prodaje za desetak kuna, prijateljeva je reakcija bila: 'Čovječe, iz ovoga sam naučio 50 posto stvari koje su mi koristile kasnije, čak i na fakultetu!' Riječ je o sadržajno izrazito bogatom djelu s prikladnom kombinacijom izlaganja teoretskih znanja o temama kao što su svemir, energija, kiseline, lužine, svjetlo (...), ali i njihovom praktičnom primjenom. Nakon što uočiš naslikanu vršnjakinju kako gleda kroz teleskop jedini osjećaj je želja za samostalnom izradom vlastite naprave. I to se čak nije činilo problemom jer je objašnjeno funkcioniranje i izrada niza tehničkih čudesa - magnetofona, radija, televizije i tek nastajućih računara. 'Moderni kompjutor može zauzeti veliki prostor: ovaj je vrlo malen: glavni elektronski dijelovi su u tri čelična ormara', kaže napomena uz jedan od prikaza 'elektronskog mozga'.  

Od pješaka do rakete (1971)

Poput Svijeta oko nas, rezultat domaće pameti. Inženjer Petar Mardešić stvorio je djelo od dva sveska u kojem su detaljno objašnjena sva prijevozna sredstva od jedrenjaka i automobila na paru do prvog aviona braće Wright i raketa za Mjesec. Poglavlje automobili budućnosti prati prikaz letećeg automobila iz klasične vizije Savremene tehnike, ali u vožnji iznad zadarske crkve Sv. Donata, a kroz detaljne sheme moglo se naučiti sve o građi i proizvodnji fiće! 

Čovjek i energija (1968)

Dok je teoretsku stranu svijeta otkrivala knjiga  Fizika - čuda znanosti, Čovjek i energija moćno je objašnjavala primjenjivost i domet tih spoznaja. Kako rade nuklearna elektrana i parni automobil, kako je poletio prvi avion, u čemu se sastoji Teslin genij, koji je mehanizam katapulta, kako funkcionira turbina hidroelektrane, samo su neka od pitanja s dobivenim odgovorima. Iako je djelo izvorno napisano 1961. godine, posljednji dio završava izlaganjem o obnovljivim izvorima energije i iskorištavanju sunca. Tek danas, pedeset godina kasnije, možemo postati svjesni da smo na tom području napravili premalen pomak u odnosu na očekivanja. 

Velike zagonetke svijeta (1976)

Kad si klinac bez Google Eartha, svijet ti se čini ogromnim, izazovnim i neistraženim, a mašta dok se razmišlja o tajnama amazonskih prašuma nema granice. Velike zagonetke svijeta oblikovale su od nas znatiželjne ličnosti sklone 'meta' pogledu iza vidljive stvarnosti čineći novije diletante poput Davida Ickea poprilično nezanimljivima. Jesu li likovi iz bajke bića od krvi i mesa, ima li života na drugim zvijezdama, slijedi li vladavina robota, zašto su nestali gradovi Inka (...) obrađeni su s ozbiljnošću dostojne svakog misterija.

Umjetnosti svijeta (1980)

Da mali umovi ne bi zabrazdili samo u prirodoslovnim znanjima, ljepšu stranu ljudske kreativnosti otkrivala je enciklopedija Umjetnosti svijeta. Uz gomilu zabavnih ilustracija djela od Michelangela i pop arta preko Bacha do Elvisa Presleyja, stvoren je reprezentativan pregled umjetničkog stvaralaštva. Posebna zanimljivost je tretiranje televizijskog stvaralaštva koje je najnormalnije uvršteno među umjetnosti, a cijeli zadnji dio posvećen je medijskoj kulturi, novinama, časopisima... Zbog ovoga se odlučivalo biti novinarom.

Enciklopedija naučne fantastike (1990)

Pomalo simbolično, kao da je cijela bivša država bila nalik znanstvenofantastičnom eksperimentu, taman u trenutku njegovog prestanka 1990. godine objavio je Zoran Živković dva sveska enciklopedije SF-a. Izrasla iz tradicije generacije odrasle na Epohinim SF izdanjima iz pedesetih godina i vremena u kojem se Sirius prodavao u tisućama primjeraka, Živković je stvorio djelo ravnopravno svjetskim uracima. U eri bez IMDb-a, Enciklopedija naučne fantastike pružila je obilje znanja o klasicima SF-a, suvremenim trendovima, ali i piscima i redateljima za koje se nikada prije nije čulo izvan uskih 'geek' krugova. Iz perspektive uma osmogodišnjeg klinca najimpresivniji je blok originalnih naslovnica u boji kultnog časopisa  Amazing Stories - pravi eskapizam od onoga što se odvijalo 'po šumama i gorama ove zemlje ponosne...'