zarazna kožna bolest

Epidemija svraba u pulskoj bolnici, zaraženo osoblje

19.09.2019 u 15:52

Bionic
Reading

Opća bolnica Pula obavijestila je da je među zdravstvenim djelatnicima jednog od odjela Službe za internu medicinu otkrivena epidemija svraba

'Izvor epidemije najvjerovatnije je oboljeli pacijent kod kojeg se postavila sumnja na svrab. Radi se o bolesti koja se vrlo lako prenosi u bliskom kontaktu s oboljelom osobom tijekom uobičajenih radnih procesa pružanja zdravstevne skrbi', ističu iz OB Pula, dodavši da je u suradnji sa Službom za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo i Sanitarnom insepkcijom obavljen epidemiološki izvid te su propisane protuepidemijske mjere, javlja Glas Istre.

Obzirom na novonastalu situaciju planirani hladni prijemi i posjete na odjel bit će reducirani do završetka epidemije', javljaju iz bolnice.

Što je svrab?

Svrab je kožna zarazna bolest koja se pojavljuje u svim dijelova svijeta. Uzrokuje ju grinja. Manifestira se izrazitim svrbežom i tipičnim crvenim kožnim promjenama. Svrbež se pojačava s toplinom, a najizraženiji je tijekom noći. Svrab se najčešće prenosi dugotrajnim kontaktom s oboljelom osobom. Liječi se lokalnim preparatima i samo ponekad lijekovima koji se uzimaju na usta. Ako se bolest prepozna i s liječenjem počne kod prvih kliničkih znakova, bolest je relativno laganog tijeka.

Svrab je zarazna parazitska kožna bolest koju uzrokuje grinja Sarcoptes scabiei var. hominis. Obitava u površinskom sloju kože u kojemu kopa kanaliće u koje oplođena ženka polaže jaja. Grinja naseljava prvenstveno mjesta na kojima ima najmanje žlijezda lojnica, jer loj stvara nepovoljne uvjete za njen život i razmnožavanje. Ženka s veličinom od 370 x 270 µm veća je od mužjaka koji je veličine 200 x 150 µm. Oplođena ženka polaže dnevno 2-3 jaja. Na čovjeku grinje mogu živjeti 1-2 mjeseca, a izvan njega obično ne prežive dulje od 48-72 sata. Temperatura od 50°C tijekom 10 minuta ih ubija.

Osim ljudskog oblika, postoje i životinjski oblici grinje koji su uzročnici šuge kod životinja, a koji ponekad mogu prijeći i na čovjeka. Međutim, životinjska šuga ne prenosi se s čovjeka na čovjeka, tako da nema posebno veliko značenje.