Europska unija će u srijedu, kako se očekuje, od SAD-a zatražiti da, s obzirom na zahlađenje odnosa između EU-a i Moskve zbog intervencije u Ukrajini, pomogne Europi u smanjenju svoje ovisnost o ruskim energentima i ublaži ograničenja vezana uz izvoz svog prirodnog plina, prenosi Reuters
Američki predsjednik Barack Obama započeo je posjet Belgiji obilaskom američkog vojnog groblja u Flandriji gdje je pokopano 368 američkih vojnika palih uglavnom u Prvom svjetskom ratu. Njegov posjet i simboličnost transatlantskog jedinstva snažno su odjeknuli u trenutku kada su napetosti u Europi povišene zbog ruske vojne okupacije i aneksije ukrajinskog poluotoka Krima.
Obama će, međutim, imati samo 75 minuta vremena da s vodećim dužnosnicima EU-a razmjeni stajališta o energetskoj sigurnosti, klimatskim promjenama i najhitnijem problemu - Ukrajini.
'Ovog trena, ako bacimo pogled na svijet, vidimo da postoji snažni razlog za približavanje Europe i SAD-a kako bi pokazali da svoj odnos mogu postaviti na novu razinu', kazao je Obamin trgovinski izaslanik Michael Froman uoči summita na kojem će Obama pred 2.000 europskih dužnosnika održati govor, nakon čega odlazi u Rim.
EU je već na nedavnom nuklearnom summitu u Den Haagu poduzeo korake koji bi trebali smanjiti europsku energetsku ovisnost o Rusiji. EU od Rusije nabavlja oko jedne trećine potrebne količine nafte i plina, od čega se 40 posto transportira preko Ukrajine. Njemačka kancelarka Angela Merkel također smatra da bi Obama trebao ublažiti ograničenja na izvoz američkog plina. Jedan od načina je da se to omogući putem predloženog sporazuma o slobodnoj trgovini između SAD-a i Europske unije, koji bi bio najveći sporazum tog tipa, nazvan Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP).
'Potrebno nam je ambiciozno poglavlje o energetici u TTIP-u', kazao je europski povjerenik za trgovinu Karel De Gucht. O tom će se pitanju također raspravljati na posebnom Energetskom vijeću EU-SAD.
Vlade EU-a i Obamina administracija smatraju sveobuhvatni sporazum o slobodnoj trgovini, uklanjajući prepreke i carinske namete, kao najbolji način kreiranja novih radnih mjesta. Tvrde da bi trgovinski sporazum koji obuhvaća skoro polovicu svjetskog gospodarstva mogao proizvesti dodatnih 100 milijardi dolara godišnje na obje strane Atlantika i postaviti standarde za globalno poslovanje, prije nego to učini Kina.
EU i SAD svaki dan već međusobno trguju robom i uslugama u vrijednosti tri milijarde dolara, a jačanjem gospodarskih veza stvorilo bi se tržište od 800 milijuna ljudi na kojem bi se poslovanje slobodno odvijalo.
Prema nacrtu zajedničke deklaracije summita, koju je Reuters dobio na uvid, Obama će zajedno s predsjednikom Europske komisije Joseom Emanuelom Barrosom i predsjednikom Europskog vijeća Hermanom Van Rompuyom obećati ukidanje svih nameta na bilateralnu trgovinu.
No, nakon osam mjeseci pregovaranja, javnost je sve više neprijateljski nastrojena prema ideji nesputane transatlantske trgovine, a pregovarači su i dalje vrlo udaljeni u stajalištima oko mnogih pitanja, posebice hrane.
U srijedu se tako ispred Europskog parlamenta prosvjedovalo protiv GMO hrane koju SAD snažno promiče, kao i protiv 'tajnovitosti TTIP-a.
'Ovdje je u pitanju sigurnost naše hrane i okoliša', kazao je belgijski eurozastupnik Philippe Lamberts, član belgijske Zelene stranke. Što je još gore, dodao je, "'aj trgovinski sporazum je instrument koji bi velikim kompanijama dozvolio da rade što hoće, da pregaze naše zakone i sami sa svojim lobistima napišu svoje vlastite'.
