Istraživanje Eurobarometra provedeno je u sedam zemalja Europske unije - Švedskoj, Češkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Hrvatskoj - koje imaju obavezu uvođenja zajedničke valute. Hrvatska vlast željela bi se pridružiti eurozoni što prije, za razliku od drugih. Predsjednik Andrej Plenković prije dva tjedna na sjednici vijeća za euro najavio je da je cilj Hrvatske postati članicom eurozone s prvim danom 2023. godine.

Istovremeno postoje drugačiji stavovi o napuštanju nacionalne valute pa su Hrvatski suverenisti najavili da će u rujnu početi prikupljati potpise za referendum na kojem bi se građani izjasnili o planu uvođenja eura. Naravno, oni se nadaju da će građani odlučiti da se sačuva kuna.

Bugarska i Rumunjska također planiraju zamijeniti svoje nacionalne valute eurom dok preostale četiri zemlje, iako imaju tu obavezu, ne pokazuju takvu ambiciju. Kako ne postoji određen rok do kojeg bi se trebale pridružiti eurozoni, Švedska, Poljska, Češka i Mađarska mogu tu odluku odgađati do unedogled.

Eurobarometar je u istraživanju 'Uvođenje eura u državama članicama koje još nisu prihvatile zajedničku valutu' potražio odgovore na pitanja kakva je svijest, informativna kampanja, kakvi su stavovi i očekivanja od uvođenja eura u zemljama koje ga nisu uvele, a trebale bi.

U pet zemalja tanka većina ispitanika osjeća se informirano o euru dok ih se nešto manje od pola osjeća informirano u Hrvatskoj (46%) i Rumunjskoj (48%). Najuočljivija promjena od istraživanja 2020. godine bio je porast udjela ispitanika u Bugarskoj koji se osjećaju informirano (+10 postotnih bodova). Ta je brojka također povećana u Mađarskoj (+7) dok se u Hrvatskoj, koja je najbliža uvođenju eura, primjećuje značajno smanjenje udjela osjećaja informiranosti (-6 postotnih bodova).

Ispitanici su također upitani jesu li ranije koristili novčanice ili kovanice eura. Među ispitanicima koji su već koristili novčanice i kovanice eura, četiri od njih deset kažu da su ih koristili u svojoj zemlji (41%). U 55 posto slučajeva hrvatski ispitanici izjavili su da su u svojoj zemlji već koristili novčanice ili kovanice eura. Ispitanici u Švedskoj najmanje su koristili novčanice ili kovanice eura kod kuće i njih tek 11 posto daje ovaj odgovor.

Nacionalne središnje banke i dalje su izvor podataka kojem se najviše vjeruje vezano za prijelaz na euro. Povjerenje u nacionalne središnje banke najniže je u Poljskoj (61%) i Hrvatskoj (63%) dok je najviše u Švedskoj (91%) i Češkoj (90%). Europske su institucije drugi izvor informacija s najviše povjerenja. U svim zemljama najmanje polovica ispitanika vjeruje europskim institucijama.

Sve teme koje budu obuhvaćene informativnom kampanjom o prelasku na euro većina ispitanika smatra bitnim, a od toga izgled novčanica i kovanica smatraju relativno manje važnim. Čak 86 posto ispitanika smatra da su informacije o načinu uvođenja eura u zemlju od presudne važnosti, a slijede druge važne točke koje se odnose na socijalne, ekonomske ili političke implikacije (85%), informacije o vrijednosti jednog eura (85%), praktične implikacije eura (84%) i informacije o tome kako osigurati to da poštuju pravila konverzije nacionalnih valuta u eure (82%). Hrvate najviše zanimaju informacije (82%) o vrijednosti jednog eura.

U svim zemljama barem mala većina ispitanika misli da je euro imao pozitivne posljedice za zemlje koje ga već koriste. Tanka većina (52%) vjeruje da bi uvođenje eura imalo pozitivne posljedice za njihovu zemlju dok 43 posto njih smatra da će više biti negativnih posljedica. Ispitanici u Rumunjskoj (63%) i Mađarskoj (60%) najvjerojatnije će reći da bi uvođenje eura imalo pozitivne posljedice za njihovu zemlju. U Hrvatskoj 56 posto građana smatra da će euro imati više pozitivnih nego negativnih posljedica po zemlju kada ga uvede.

Sveukupno, 57 posto ispitanika podržava uvođenje eura u njihovoj zemlji, ali postoji velike razlike među njima. Mišljenje je najpozitivnije u Rumunjskoj (75%) i Mađarskoj (69%) dok najnegativnije na ulazak u eurozonu gledaju u Češkoj (33%) i Švedskoj (43%). U Hrvatskoj 61 posto ispitanika podržava uvođenje eura, 37 posto je protiv dok dva posto nema definiran stav. Od prošlogodišnjeg istraživanja potpora uvođenju eura u Hrvatskoj porasla je za šest posto.

Udio ispitanika koji misle da je njihova zemlja spremna uvesti euro ostaje nizak u svakoj od anketiranih zemalja. Ispitanici u Hrvatskoj najviše (34%), iako je i njih prilično malo, osjećaju da je njihova zemlja spremna za to dok je najmanji udio u Poljskoj (18%).

Više od šest od deset ispitanika (62%) smatra da će uvođenje eura dovesti do rasta cijena. Ova brojka varira od zemlje do zemlje, ali u svima (izuzetak je Mađarska) to je većinski pogled. Najveći udjeli mogu se primijetiti u Češkoj (77%), Hrvatskoj (71%), Bugarskoj (69%) i Poljskoj (66%). Oko sedam od deset (71%) ispitanika slaže se da su zabrinuti zbog moguće zloupotrebe određivanja cijena tijekom procesa promjene nacionalne valute u euro. U svakoj zemlji većina ispitanika ističe zabrinutost, u rasponu od 53 posto u Švedskoj do 82 posto u Hrvatskoj.

Ispitanici u Švedskoj najvjerojatnije će se složiti da će kontrola nad nacionalnom ekonomskom politikom biti izgubljena (67%) u slučaju uvođenja eura. U Hrvatskoj se 46 posto ispitanika slaže, a 50 posto ne slaže s tim stavom, dok se u Poljskoj i Mađarskoj očita većina ne slaže da će doći do gubitka kontrole (65%, odnosno 71%). Ispitanici se prije neće složiti (55%) nego će se složiti (43%) s mišljenjem da će usvajanjem eura njihova zemlja izgubiti dio identiteta. Uvjerenje da će dio identiteta biti izgubljen stajalište je većine u tri od sedam zemalja: Češkoj (71%), Švedskoj (62%) i Hrvatskoj (54%).

Na pitanje kad bi željeli da zemlja uvede euro najviše ispitanika (40%) u Hrvatskoj odgovorilo je nakon nekog vremena, što se ne poklapa sa željama hrvatske Vlade da ga uvede što je moguće prije. Stav da je euro potrebno uvesti što prije s Vladom dijeli 23 posto hrvatskih građana koji su sudjelovali u istraživanju. Ostali su protiv, nemaju stav ili bi da prođe prilično dugo vremena prije njegova uvođenja.