No to znači da se kod ‘gotovinaca’, koji su do izbijanja pandemije Covida bili glavni motor rasta volumena kredita građanima, godišnji pad nastavio smanjivati dok je prema stanju stambenih kredita stopa rasta u svibnju usporila na i dalje visokih 8,7 posto, što se dijelom pripisuje prvom ovogodišnjem programu subvencija, javlja Poslovni dnevnik.

Dinamika kreditnog rasta u sektoru stanovništva, mjereno transakcijama raznih kredita, u svibnju je ubrzala na 3,5 posto na godišnjoj razini, s travanjskih 3,1 posto, primjećuju analitičari domaćih banaka.

Mimo tih pokazatelja koji iz mjeseca u mjesec pružaju sliku tekućih kretanja i trendova, Hrvatska narodna banka je u godišnjem izvješću za 2020. dala i nešto širu sliku financija i potrošnje kućanstava. Ona kaže da gotovo 60 posto hrvatskih kućanstava ne posjeduje nikakav dug. Sve u svemu, razina njihove zaduženosti relativno je niska i nalazi se ispod prosjeka za europodručje.

Pritom je zastupljenost hipotekarnog duga, čiji je kolateral glavna stambena jedinica kućanstva i/ili ostale nekretnine, četiri puta manja od zastupljenosti nehipotekarnog duga po kreditnim linijama, prekoračenjima, kreditnim karticama i sl. Istodobno, vrijednost preostalog iznosa hipotekarnog duga pokriva dvije trećine vrijednosti ukupnog duga, ističe se u HNB-ovu pregledu.

I bruto dohodak hrvatskih kućanstava, čiji se medijan procjenjuje na 8400 eura, osjetno je ispod prosjeka europodručja, otprilike na trećini. S obzirom na izvore koji generiraju dohodak, u Hrvatskoj je najzastupljeniji dohodak od zaposlenja.

Dok njega prema HNB-ovim podacima, temeljenim na anketama, ostvaruje 53 posto kućanstava, dohodak od financijskih ulaganja ima približno svako osmo kućanstvo (12,7 posto), a najmanje je zastupljen dohodak od iznajmljivanja nekretnina. Anketni nalazi kažu da tu vrstu dohodaka ima samo 6,2 posto naših kućanstava.