Prema posljednjim podacima HNB-a, dug opće države na kraju prvog ovogodišnjeg tromjesečja iznosio je 340 mlrd kuna te je u odnosu na kraj 2020. bio viši za 10,3mlrd. kuna (+3,1%). Na godišnjoj razini, u odnosu na kraj ožujka 2020., javni dug bio je veći za 41,5mlrd. kuna (+13,9%)
Povećanje duga rezultat je uglavnom rasta inozemne komponente duga, čije se stanje u prvom tromjesečju ove godine povećalo za 15,6 milijardi kuna (+14,7%) u odnosu na kraj 2020. te za 21,3 milijardi kuna (+21,2%) u posljednjih godinu dana.
U relativnom izrazu, dug opće države na kraju ožujka 2021. iznosio je 91,3% BDP-a što je na godišnjoj razini, u odnosu na kraj ožujka 2020. povećanje za 17,6 postotnih bodova.
vezane vijesti
Prema podacima HNB-a, pokazatelji strukture duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug opće države. U strukturi prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti pa tako na kraju ožujka 2021. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (64,7%), potom dugoročni krediti (29,1%), a posljednji su kratkoročni krediti i vrijednosnice (zajedno 6,2%). Pritom je kratkoročni dug na kraju ožujka 2021. bio veći za 9,6mlrd. kuna (+81,6%) u odnosu na kraj ožujka 2020., a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 34,0mlrd. kuna (+11,8%).
Snažan rast javnog duga u prvom tromjesečju rezultat je povećanih potreba za financiranjem uslijed rastućih potreba za snažnijom fiskalnom potporom gospodarstvu, ali i rastućih izdataka za plaće i mirovine.
Analitičari Raiffeisen banke očekuju da će se na razini cijele 2021. omjer duga opće države i BDP-a vratiti na silaznu putanju. No visoke financijske potrebe proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji ulaze u obuhvat duga opće države zadržat će stanja javnog duga na blago višim razinama u odnosu na 2020.
Međutim, uz očekivani početak gospodarskog oporavka i umjeren rast gospodarstva omjer javnog duga u odnosu na BDP trebao bi se spustiti na razine blago iznad 87 posto. Javne financije trebale bi se postupno oporavljati tijekom 2021. i 2022. uz umjereno smanjivanje proračunskog manjka i omjera javnog duga u BDP-u.
U međuvremenu, klauzula o odstupanju od proračunskih pravila Pakta o stabilnosti i rastu ostat će aktivna tijekom 2022. što Hrvatsku stavlja u povoljniji položaj omogućujući joj dodatni prostor za fiskalnu konsolidaciju, bez opasnosti ulaska u EDP proceduru.
