Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u spustio se u trećem tromjesečju 2024. godine ispod dopuštenog plafona od 60 posto, odmaknuvši se još više od prosjeka eurozone, pokazali su u srijedu podaci europskog statističkog ureda.
Na razini eurozone udio javnog duga u BDP-u zadržao se u trećem prošlogodišnjem tromjesečju na razini iz prethodna tri mjeseca kada je, prema revidiranim podacima, iznosio 88,2 posto,
Promjena nije bilo ni na razini EU-a gdje je iznosio 81,6 posto, izračunali su statističari, blago izmijenivši procjenu za razdoblje od travnja do lipnja.
U odnosu na treće tromjesečje 2023. godine udio duga u BDP-u eurozone smanjen je za 0,2 postotna boda i za 0,1 postotni bod u EU.
Na kraju rujna bruto dug opće države iznosio je na razini eurozone 13,2 bilijuna eura, a na razini EU-a 14,47 bilijuna eura. To znači da je u eurozoni bio veći za nekih 100 milijardi eura nego na kraju lipnja, te za 200 milijardi na razini EU-a.
vezane vijesti
Hrvatska uz Slovačku
U 13 zemalja EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je na kraju prošlogodišnjeg rujna iznad propisanog plafona od 60 posto, pokazuju podaci.
Najviši je ponovo bio u Grčkoj gdje je premašio BDP nešto manje od 60 posto. Slijedi Italija s dugom većim od BDP-a za 36 posto.
U Francuskoj ponovo je nadmašio BDP nešto više od 10 posto, a bio je nešto veći od vrijednosti gospodarske aktivnosti i u Belgiji i Španjolskoj.
U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju rujna 2024. iznosio 49,978 milijardi eura i bio je veći za 860 milijuna eura nego na kraju lipnja. Iskazan udjelom u BDP-u spustio se na kraju rujna na 59,7 posto, sa 60,0 posto koliko je prema revidiranim podacima iznosio na kraju lipnja.
To znači da je na kraju rujna prošle godine bio ispod propisanog plafona u EU.
Na kraju rujna 2023. godine iznosio je 47,969 milijardi eura, što je tada odgovaralo 63,3 posto BDP-a.
Najbliže je Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u i u trećem prošlogodišnjem tromjesečju bila Slovačka gdje je iznosio 60,3 posto.
Najmanji je bio u Estoniji gdje je iznosio 24,0 posto BDP-a.
Oštar pad u Grčkoj
Na kraju prošlogodišnjeg rujna udio duga u BDP-u bio je u 14 zemalja manji nego na kraju lipnja, a najviše se smanjio u Portugalu, za 3,2 postotna boda.
Slijedi Slovenija s udjelom duga u BDP-u manjim za 2,6 postotnih bodova.
Najviše se pak povećao u Bugarskoj, za 2,4 postotna boda, a blizu je i Rumunjska s povećanjem za dva postotna boda.
Usporedba s trećim tromjesečjem 2023. godine pokazuje pak povećanje udjela javnog duga u BDP-u u 16 zemalja. Najviše je porastao u Finskoj, za 6,7 postotnih bodova.
Daleko se pak najviše smanjio u Grčkoj, za 10 postotnih bodova. Slijedi Portugal gdje je bio manji za 8,8 postotnih bodova.
Eurostat u skupini izdvaja i Hrvatsku sa smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u u trećem prošlogodišnjem tromjesečju za 3,6 postotnih bodova u odnosu na isto razdoblje 2023. godine.
