Ovaj brod prevozio je 100 tisuća barela nafte iz Sankt Peterburga, a Politico piše da se čini da predstavlja novi front u trajnom ratu između Rusije i Zapada. Sada europske zemlje vode tajne pregovore o velikim zapljenama ruskih tankera za izvoz nafte u Baltičkom moru, prema riječima dvaju diplomata Europske unije i dvaju vladinih dužnosnika. Također trenutno rade na izradi novog zakonodavstva koje će podržati ove napore.

Razmatrani prijedlozi uključuju korištenje međunarodnog prava za zapljenu brodova na temelju ekoloških razloga ili piratstva, rekli su dužnosnici te su govorili pod uvjetom anonimnosti da bi raspravljali o pregovorima. U suprotnom, zemlje bi mogle djelovati samostalno, zajednički nametnuvši nove nacionalne zakone za zapljenu brodova na moru.

'Gotovo 50 posto sankcionirane trgovine (ruskom morskom naftom) prolazi kroz Finski zaljev', rekao je estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna.

'Tu su prijetnje za okoliš, tu su napadi na našu podmorsku infrastrukturu. Sada je pitanje… što možemo učiniti s tim brodovima? Ne možemo blokirati cijelo more, ali možemo ga više kontrolirati', dodao je.

Ovi pregovori ilustriraju rastuće frustracije Europe zbog toga što Rusija nastavlja transportirati svoju naftu i izbjegavati zapadne sankcije, oslanjajući se na sve veću flotu u sjeni — starije brodove s nejasnim vlasništvom i nepoznatim osiguravateljima. Na taj način Moskva je uspjela očuvati ključnu životnu žilu za svoje ratne napore u Ukrajini jer joj nafta i plin čine oko polovice prihoda.

Ipak, neće biti lako provesti nove planove. Prema riječima stručnjaka i pomorskih pravnika, poteškoće uključuju pravne represalije — odgovor na silu silom — visoke financijske troškove i tešku logistiku. Također će biti potrebno navigirati kroz zamršene globalne pomorske zakone.

'Moramo koordinirati, moramo se dogovoriti kako provesti ove konvencije', rekao je Tsahkna.

U 2022. EU je naredio zabranu svih uvoznih ruskih naftnih proizvoda i nametnuo ograničenje cijene, uz skupinu G7, na međunarodnu prodaju ruske nafte, nadajući se da će smanjiti prihode Kremlja nakon invazije na Ukrajinu.

Prevozi više od 80 posto ruske nafte

No Rusija je brzo pronašla načine za izbjegavanje tih mjera. Njezina flota u sjeni, koja često ovisi o sumnjivim osiguravateljima da bi izbjegla ograničenje cijene nafte — odgovorna je za do 17 posto svih naftnih tankera na svijetu. Kao rezultat toga, sada 'prevozi više od 80 posto sve ruske sirove nafte', rekao je Isaac Levi, lider za Rusiju i Europu u Centru za istraživanje energije i čistog zraka.

Baltičko more je ključna arterija za tu ilegalnu trgovinu, tvrdi on. Brodovi su obično natovareni ruskom naftom u lukama poput Ust-Luge blizu Sankt Peterburga, a zatim se kroz Finski zaljev i Baltičko more usmjeravaju prema svjetskim oceanima preko Sjevernog mora.

Prošle godine 348 brodova iz ove flote isplovilo je iz baltičkih luka, rekao je Levi. Taj je broj jednak trećini godišnjeg proračuna ruske obrane.

Postoje prijedlozi za to kako da se bore s ovom flotom

Rastući broj incidenata stvara trenutak za obračun s tankerima koji nesmetano plove europskim vodama.

'Svjedočimo činjenici da postoje neki drugi načini. Zato bi protumjere zaista pomogle u postizanju rezultata koje ne možemo postići režimom sankcija', rekao je litvanski ministar energetike Žygimantas Vaičiūnas.

Osim nadolazećih prijedloga EU-a da stavi na crnu listu 74 tankera iz flote u sjeni, nordijske i baltičke zemlje posebno raspravljaju o tome kako legalno započeti sa zapljenom više brodova povezanih s Rusijom. Prijedlozi uglavnom spadaju u tri kategorije.

Prvo, vlasti bi mogle zaplijeniti brodove koji ugrožavaju lokalni okoliš, poput onečišćenja naftom. S obzirom na to da je većina tih tankera stara najmanje 15 godina i sklona kvarovima, takvi incidenti su zabrinjavajući.

Drugi prijedlog je da bi vlasti mogle primijeniti zakone o piratstvu kako bi zaplijenile brodove koji prijete kritičnoj podmorskoj infrastrukturi. To čine od kraja 2023. oštećujući vitalne energetske i internetske kabele.

Konačno, ako međunarodno pravo ne uspije učiniti puno toga, zemlje također razmatraju zajedničko nametanje novih nacionalnih zakona koji bi olakšali zapljenu brodova. To bi moglo uključivati obavezu da tankeri u Baltičkom moru koriste popis pouzdanih osiguratelja, što bi omogućilo zemljama poput Estonije i Finske da zadrže one koji koriste druge, manje pouzdane operatore.

Međutim brod Eagle S pokazuje koliko su zapljene na moru kompleksne. Finske vlasti prvobitno su ga zaplijenile na Božić, pri čemu je helikopter spustio specijalnu jedinicu na tanker, a mornarica, obalna straža i policija izvodile su zajedničku operaciju.

Presijecanje podmorskog energetskog kabela

No nakon što su otvorili preliminarnu istragu o njegovom teretu, koji je bio pod sankcijama EU-a, finske vlasti su obustavile istragu jer su otkrile da posada nije namjerno usmjerila brod u finske vode.

On je još uvijek pod istragom zbog presijecanja podmorskog energetskog kabela Estlink 2 između Estonije i Finske nakon što je prešao 100 kilometara sa sidrom spuštenim do dna mora. Međutim vlasnik broda iz Emirata pokrenuo je protuistragu. Odvjetnici tvrde da nisu imali pravo zaplijeniti brod jer se incident dogodio izvan teritorijalnih voda Finske.

Sean Pribyl, stručnjak specijaliziran za međunarodno pomorsko pravo, kazao je da je to problem koji neće nestati. Unutar teritorijalnih voda zemlje — definiranih prema zakonu Ujedinjenih naroda kao 12 nautičkih milja od obale — 'više je vjerojatno da postoji ovlast da država zaplijeni taj brod', rekao je, uključujući ekološke i sigurnosne razloge.

'Imamo dovoljno prilika odlučnije djelovati'

Ipak, dužnosnici nastavljaju s pregovorima, a tri baltičke države otvoreno raspravljaju o zakonskim mjerama koje mogu poduzeti zajedno i u partnerstvu s Bruxellesom.

'Korištenje postojećih (međunarodnih) konvencija je teško. Imamo dovoljno prilika odlučnije djelovati i učinit ćemo to na razini EU-a', rekao je Tsahkna, estonski ministar.

Vilnius također počinje poduzimati nacionalne napore. Prema ministrici obrane Dovilè Šakalienè, Litva razmatra nove zakone koji bi vlastima dali veća ovlaštenja za zapljenu brodova koji izbace svoja sidra na dno mora, čak i ako su samo izvan teritorijalnih voda.

'Vidimo da smo sposobni poduzeti dodatne akcije. I one su opravdane ako branimo naše nacionalne sigurnosne interese, ako branimo našu imovinu', rekla je Šakalienè u intervjuu nakon sastanka kabineta u srijedu.