Sve veći otpor prema cijepljenju doveo je do značajnih slučajeva izbijanja ospica i s njima povezanih smrtnih slučajeva u više europskih zemalja.

Zastupnici su naglasili da cjepiva prolaze stroga testiranja u više faza ispitivanja prije nego što ih Svjetska zdravstvena organizacija pretkvalificira i Europska agencija za lijekove odobri za uporabu, te se redovito preispituju. Također pozdravljaju skoro pokretanje ‘zajedničkog djelovanja’ čiji je cilj povećanje procijepljenosti, a koje se sufinancira sredstvima iz zdravstvenog programa EU-a. Europski parlament poziva Komisiju da nastavi jačati svoju potporu nacionalnim sustavima cijepljenja namijenjenima povećanju procijepljenosti.

Europski parlament poziva države članice da ojačaju pravnu osnovu za procijepljenost, te Komisiju da omogući usklađeniji i ujednačeniji raspored cijepljenja širom EU-a. Zastupnici pozivaju na veću transparentnost u proizvodnji i ocjenjivanju cjepiva i njihovih pomoćnih sredstava, u financiranju neovisnih istraživačkih programa o eventualnim nuspojavama cjepiva, kako bi se doprinijelo vraćanju povjerenja u programe cijepljenja.

Nadalje, zastupnici ističu da istraživači moraju prijaviti bilo kakav sukob interesa. Istraživači koji se nalaze u sukobu interesa trebaju biti isključeni iz povjerenstava za ocjenjivanje. Također pozivaju na skidanje statusa tajnosti rasprava povjerenstva za ocjenjivanje Europske agencije za lijekove i predlažu da se objavljuju znanstveni i klinički podaci na kojima se temelje zaključci povjerenstva. Europski parlament poziva na dijalog s civilnim društvom u cilju suzbijanja nepouzdanih, zavaravajućih i neznanstvenih informacija o cijepljenju.

‘Od 2008. do 2015. u Europi je bilo 215.00s0 lučajeva bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, ne računajući gripu. To nažalost nije iznenađenje ako znamo da istraživanja pokazuju kako je skepticizam prema cijepljenju u Europi među najvećima u svijetu. Zdravstvo je u nadležnosti država članica Unije, no recite to virusima i bakterijama. I oni uživaju slobodu kretanja po EU i Schengen im ništa ne znači. Upravo zato se EU mora više angažirati ’, ocijenila je hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan čiji su amandmani uvršteni u rezoluciju.

Zastupnici su napomenuli i da nije opravdano da se trošak kompletnog paketa cjepiva za jedno dijete u razdoblju od 2001. do 2014. povećao 68 puta. Podupiru Sporazum o zajedničkoj javnoj nabavi kojim se državama članicama pruža okvir za zajedničku nabavu cjepiva, čime se udružuje kupovna moć država članica.

Zahvaljujući cijepljenju, godišnje se spriječi približno 2,5 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu, te se smanjuju troškovi liječenja konkretnih bolesti, uključujući liječenje antimikrobnim lijekovima.

Ospice su teška bolest i od početka 2016. godine zabilježeno je 57 smrtnih slučajeva u EU-u. Prema Europskom centru za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC), najveći broj slučajeva ospica prijavljeno je u Rumunjskoj (5 224), Italiji (4 978), Grčkoj (1 398) i Njemačkoj (906) između 1.veljače 2017. i 31. siječnja 2018. Od 1. siječnja 2018. prijavljeno je sedam smrtnih slučajeva u četiri države članice - Rumunjska (3), Italija (2), Grčka (1) i Francuska (1).

‘Cijepljenje je na neki način žrtva vlastitog uspjeha. Njime su iskorijenjene ili suzbijene pošasti poput boginja i dječje paralize. Nove generacije, koje žive bez straha od njih, ne vide potrebu za cijepljenjem. Nažalost, u zemljama našeg okruženja poput Italije, Srbije i Rumunjske, deseci ljudi su umrli od ospica, bolesti koju smo skoro bili iskorijenili cijepljenjem. Iskreno se nadam da se isto neće dogoditi i u našoj zemlji, no najnoviji porazni podaci o procijepljenosti u Hrvatskoj ne ohrabruju ‘, upozorava Borzan, priopćio je ured zastupnice.

‘Vodeće svjetske udruge za autizam poput Autism Speaks, UK National Autistic Society i Autistic Self Advocacy Network već godinama govore kako nema poveznice između cjepiva MMR i razvoja autizma. Usprkos tome i nebrojenim istraživanjima i kliničkim ispitivanjima koja dokazuju isto, argumenti se ignoriraju u korist dezinformatora kojima je glavna kvalifikacija broj pogleda i likeova na društvenim mrežama’, primjećuje hrvatska europarlamentarka.

Komisija će izraditi prijedlog o pojačanoj suradnji u borbi protiv bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem koji će predstaviti u drugom tromjesečju 2018.

Cjepiva bi mogla imati važnu ulogu u smanjenju potrebe za antibioticima, čime bi se doprinijelo smanjenju širenja antimikrobne otpornosti.

‘Usporedno s problemom odbijanja cijepljenja, globalno i europsko zdravstvo se suočavaju s još jednim golemim problemom, sve većom otpornošću mikroba na antibiotike. Oba problema su zasebno ogromne prijetnje javnom zdravlju, no zajedno imaju gotovo apokaliptičan potencijal. Pretjerano ‘kljukanje’ antibioticima i odbijanje cijepljenja bi medicinu mogli vratiti u 19. stoljeće, pri čemu bi smrtnost djece i bolničkih pacijenata značajno porasla’, napominje Borzan, stoji u priopćenju njezina ureda..

‘Krajnje je vrijeme za sustavno jačanje znanja o važnosti cjepiva i donošenju odluka temeljenih na stručnim izvorima, umjesto lažnim vijestima, kakvih je u Hrvatskoj nažalost previše. Građani moraju biti svjesni kako odbijanjem cijepljenja izravno ugrožavaju svoju djecu, ali i one koji se iz zdravstvenih razloga ne smiju cijepiti’, rekla je Dubravka Šuica.

‘Cijepljenje ima važnu ulogu u zaštiti zdravlja, ali cjepiva moraju biti kvalitetna i sigurna i ne smiju narušavati dječje zdravlje. Apeliram na nadležne institucije da klinički ispitaju kvalitetu i sigurnost cjepiva kako bi i roditeljima pružili sigurnost, a djeci potrebnu zdravstvenu zaštitu kako se ne bi događalo da se djeca nakon cijepljenja razbole’, rekla je Marijana Petir.

‘Trend necijepljenja doveo je do toga da previše roditelja odbija cijepiti svoju djecu zbog čega su diljem Europe zabilježeni smrtni slučajeva, a broj oboljelih od ospica se u godini dana utrostručio u EU - u 2017. zabilježen je čak 14 451 slučaj, od čega nekoliko i u Hrvatskoj! Ove zabrinjavajuće brojke ukazuju na važnost transparentnosti u stvaranju povjerenja javnosti u lijekove jer je cijepljenje jedan od najvažnijih alata koji osigurava zdravlje građana, te spašava između 2-3 milijuna ljudi godišnje’, izjavio je Tonino Picula.