Nakon što je 2007. godine u Hrvatskoj u organizaciji pojedinih gradova, općina i županija započelo dobrovoljno cijepljenje osnovnoškolske djece protiv humanog papiloma virusa (HPV), roditelji su se dignuli na noge tvrdeći kako ne žele da njihova djeca budu pokusni kunići. Prvu godinu provođenja programa zabilježen je odaziv od 18 posto, a narednih godina ta je brojka pala na 10 posto. Iako je cjepivo besplatno za sve dječake i djevojčice osmih razreda osnovne škole, a uz nadoplatu dostupno je za one od devet do 25 godina, još uvijek kaskamo za ostatkom razvijenih zemalja, poput Australije, koja je s dobrovoljnim cjepivom krenula iste godine kao i Hrvatska i postigla odaziv od 70 posto.

Razlog ovako lošeg odaziva su predrasude, nedovoljna informiranost i izbjegavanje suočavanja s činjenicom da je HPV sveprisutan problem društva, a roditelji nerijetko ne žele cijepiti svoju djecu zbog straha od ozbiljnih nuspojava koje struka ne priznaje.

Nema razloga za strah od nuspojava

Najpoznatiji slučaj koji je završio smrću onaj je 12-godišnje djevojčice Meredith Prohaske koja je nakon primljenog cjepiva protiv HPV-a u roku od 24 sata umrla u svom domu, a njezini roditelji tvrdili su da je krivac cjepivo.

Ipak, sva dosadašnja znanstvena istraživanja pokazala su da je cjepivo protiv HPV-a sigurno i učinkovito u sprečavanju tipova raka kojima je uzrok HPV, a stručnjaci ističu da u posljednjih 10 godina provođenja cijepljenja u Hrvatskoj nije zabilježen nijedan slučaj da je dijete imalo ozbiljne nuspojave, a u rijetkim slučajevima, kada one i postoje, riječ je o glavobolji, vrtoglavici ili lokalnim reakcijama na mjestu uboda.

Od ozbiljnijih autoimunih bolesti zabilježeni su Bellova paraliza i Guillain-Barreov sindrom, no obrana struke, kada je riječ o pojavi ovih bolesti kod cijepljenih žena, kaže da ta brojka nije veća od očekivane u općoj populaciji. S obzirom na to da dokazi ne podržavaju uzročnu vezu između cjepiva i pojave navedenih sindroma, nisu promijenjeni stručni stavovi i preporuke.

'Deveterovalentno cjepivo ima sedam genotipova koji su odgovorni za 99 posto slučajeva raka vrata maternice. Cjepivom protiv HPV-a približavamo se tome da se ova bolest iskorijeni. Najčešće nuspojave su one na mjestu uboda dok su ostale vrlo rijetke. Smatram da je cijepljenje protiv HPV-a odgovorno ponašanje, stoga sam kao roditelj odlučio cijepiti i svoju djecu te ih zaštititi od mogućeg oboljenja', istaknuo je Hrvoje Vrčić, specijalist ginekologije i opstetricije iz Klinike za ženske bolesti Kliničkog bolničkog centra Zagreb.

Roditelji su glavna prepreka u prevenciji HPV-a

Povodom 10 godina programa provedbe cijepljenja protiv HPV-a domaći stručnjaci javnosti su predstavili prednosti cjepiva te ih nastojali senzibilizirati i informirati o problemu HPV-a kao virusa koji je moguće izbjeći.

Mihael Skerlev, specijalist dermatovenerologije i predsjednik Povjerenstva za prevenciju infekcije HPV-om, istaknuo je za tportal kako su najveća prepreka u prevenciji bolesti što ih uzrokuje HPV roditelji koji trebaju potpisati suglasnost ne bi li dijete primilo dozu cjepiva.

'Ne smijemo biti egoistični jer svojim stavom narušavamo šansu djetetu da jednog dana ima zdravlje. Dakle samo malo otvorenosti i volje dovoljno je za početak da se počnu rušiti zidovi koji su stavljeni pred nas. Naš je cilj barem 40 do 50-postotni odaziv kako bismo uopće mogli govoriti o pozitivnim rezultatima kampanje', poručio je Mihael Skerlev.

Zašto cjepivo protiv HPV-a nije obvezatno poput MMR cjepiva?

'Ovaj tip cjepiva koji ne obuhvaća klasičnu zaraznu bolest što se prenosi kapljično je preporučljiv, ali ne i obvezatan, jer kada se nešto radi prisilno, stvara se još veća kontrareakcija. U Hrvatskoj i u svijetu postoji stav da se ljude ne treba prisiljavati. Dakle razlog zbog kojeg cjepivo nije obvezno je demokratičnost koja sa sobom nosi odgovornost. Vidimo da čak i u slučajevima obvezatnog cjepiva postoje otpori, što je totalno apsurdno', izjavio je za tportal Skerlev, aludirajući na znanstveno pobijene optužbe da kontroverzno MMR cjepivo uzrokuje autizam.

Cjepivo je namijenjeno i dječacima

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja je uvela i cijepljenje dječaka, što, osim u zdravstvenom smislu, predstavlja napredak u percepciji HPV-a, na koji se ranije gledalo kao na virus koji pogađa samo žene.

'Kada je 2005. godine cjepivo registrirano, znalo se da djeluje tek pet godina, no danas cjepivo protiv HPV-a traje puno duže i nije potrebno docjepljivanje', istaknuo je prof. dr. sc. Hrvoje Vrčić.

Zbog čega se cijepe djeca do 15. godine?

Preporučena dob djevojčica i dječaka za primanje cjepiva protiv HPV-a je od devet do 15 godina, no razlog za to što se djeca cijepe u osmom razredu nije samo spolna zrelost ili pretpostavka da će čak 20 posto njih imati spolni odnos u srednjoj školi.

Razlozi za cijepljenje u ranoj dobi su vrlo dobar imunološki odgovor organizma i stvaranje protutijela te činjenica da je cjepivo učinkovito dok organizam još nije došao u kontakt s virusom, a to je prije početka spolne aktivnosti.

Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece na Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, istaknuo je kako je briga roditelja razumljiva, s obzirom na to da je 'u toj dobi najveća mogućnost autoimunih bolesti', zbog čega se može dogoditi da se kod djeteta, nevezano za primljeno cjepivo, razvije neka autoimuna bolest te je ponovio da nema razloga za brigu.