Rezultati najnovijih studija sugeriraju da neki dijelovi našeg imunološkog sustava mogu dati trajan i snažan odgovor na bilo koju varijantu koronavirusa, što znači kako pretpostavke da će se tzv. booster doze morati davati svakih nekoliko mjeseci padaju u vodu.

Ohrabrujuće zvuče najnovije studije koje pokazuju da su tri doze cjepiva protiv covida - ili čak samo dvije u nekim slučajevima - dovoljne da se većina ljudi zaštiti od ozbiljne bolesti i smrti na duže vrijeme.

'Iako bi osobe starije od 65 godina ili s visokim rizikom od bolesti mogle imati koristi od četvrte doze cjepiva, većini ljudi ona može biti nepotrebna', rekao je John Wherry, direktor Instituta za imunologiju na Sveučilištu Pennsylvania, piše The New York Times.

Varijanta omikron s puno blažim simptomima može izbjeći antitijela - imunološke molekule koje sprječavaju virus da inficira stanice - proizvedena nakon dvije doze cjepiva. No treća injekcija mRNA cjepiva koju su proizveli Pfizer-BioNTech ili Moderna potiče tijelo na stvaranje mnogo većeg spektra antitijela, koja bi bilo koja varijanta virusa teško mogla izbjeći, prema najnovijoj studiji.

Američki zdravstveni dužnosnici objavili su i da ne planiraju preporučiti četvrtu dozu u skorije vrijeme.

Raznolik repertoar proizvedenih antitijela trebao bi biti u stanju zaštititi ljude od novih varijanti, čak i onih koje se značajno razlikuju od izvorne verzije virusa, sugerira studija. 'Ako su ljudi izloženi nekoj drugoj varijanti kao što je omikron, sada imaju dodatno streljivo za borbu protiv njega', rekla je dr. Julie McElrath iz Centra za istraživanje raka Fred Hutchinson u Seattleu.

Štoviše, drugi dijelovi imunološkog sustava mogu zapamtiti i uništiti virus tijekom mnogo mjeseci, ako ne i godina, prema najmanje četiri studije objavljene u najpoznatijim stručnim časopisima prošlog mjeseca.

Specijalizirane imunološke stanice, nazvane T-stanice, proizvedene nakon imunizacije cjepivima Pfizer-BioNTecha, Moderne, Johnson & Johnsona i Novavaxa - oko 80 posto snažnije su protiv omikrona od ostalih varijanti, pokazalo je istraživanje.

S obzirom na to koliko su omikronove mutacije različite od prethodnih varijanti, vrlo je vjerojatno da bi T-stanice također izvršile sličan snažan napad na bilo koju buduću varijantu, rekli su istraživači.

To se podudara s onim što su znanstvenici pronašli za SARS, koronavirus koji je usmrtio gotovo 800 ljudi u epidemiji 2003. u Aziji. Kod ljudi izloženih tom virusu T-stanice traju više od 17 godina.

Dosadašnji dokazi ukazuju na to da bi imunološke stanice za novi koronavirus - koje se ponekad nazivaju i memorijske stanice - također mogle opadati vrlo sporo, rekli su stručnjaci. 'Reakcije 'pamćenja' mogu trajati godinama', rekla je Wendy Burgers, imunologinja sa Sveučilišta Cape Town, koja je vodila jednu od studija objavljenih u časopisu Nature.

'Potencijalno, odgovor T-stanica je iznimno dugovječan', dodala je.

Tijekom cijele pandemije istraživači su se posvetili upravo antitijelima, prvoj liniji obrane tijela od virusa. To je dijelom zato što je ove molekule relativno lako proučavati: mogu se izmjeriti iz kapi krvi. Za razliku od toga, analiza imunoloških stanica zahtijeva mililitre krvi, vještinu, specijaliziranu opremu - i puno vremena.

'To je dugotrajnije i teže', rekla je dr. Burgers.

Nekoliko laboratorija ima sredstva za proučavanje ovih stanica, a njihovi nalazi tjednima zaostaju za onima na antitijelima. Možda zbog toga znanstvenici često zanemaruju važnost drugih dijelova imunološkog sustava, kažu stručnjaci.

Većina ljudi ni ne zna što su - mnogim liječnicima i znanstvenicima nije potpuno jasno što je to T-stanica, ističu.

'U osnovi, tvrdio bih da su T-stanice vjerojatno važnije od onoga za što im mnogi ljudi pripisuju zasluge', rekao je dr. Dan Barouch, virolog u Beth Israel Deaconess Medical Center u Bostonu koji je vodio jednu od studija posvećenih T-stanicama.

Antitijela rastu nakon svake injekcije cjepiva - ili nakon svake izloženosti virusu - i neizbježno opadaju u roku od nekoliko tjedana do mjeseci, objašnjavaju znanstvenici.

'Vidjet ćete smanjenje razine antitijela tijekom vremena, ali ako su memorijske B-stanice i dalje tu, a memorijske T-stanice i dalje postoje, mogu se relativno brzo vratiti u akciju', rekao je Alessandro Sette, imunolog u La Jolla Institut za imunologiju koji je vodio novu studiju T-stanica objavljenu u časopisu Cell.

Memorijske B-stanice s vremenom postaju sve sofisticiranije i uče prepoznati raznolik skup virusnih genetskih sekvenci. Što duže moraju 'vježbati', širi je raspon varijanti virusa koje mogu spriječiti. Istraživači su prošle godine pokazali da tzv. germinativni centar smješten unutar limfnih čvorova, u kojima se 'treniraju' B-stanice, ostaje aktivan najmanje 15 tjedana nakon druge doze cjepiva protiv covida.

U novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature isti tim je pokazao da šest mjeseci nakon cijepljenja memorijske B-stanice nastavljaju sazrijevati, a antitijela koja proizvode nastavljaju stjecati sposobnost prepoznavanja novih varijanti. 'Ta antitijela nastala nakon šest mjeseci bolje vezuju i snažniji su neutralizatori od onih koja se proizvode mjesec dana nakon imunizacije', upozorava Ali Ellebedy, imunolog sa Sveučilišta Washington u St. Louisu koji je vodio studiju.

Cjepiva također kodiraju memoriju virusa u B-stanicama, koje mogu proizvesti svježe serije antitijela četiri ili pet dana nakon novog izlaganja virusu. Ovaj dvostruki udar T- i B-stanica objašnjava zašto su mnogi ljudi koji su primili dvije ili čak tri doze cjepiva još uvijek mogli biti zaraženi varijantom omikron, ali samo mali postotak se ozbiljno razbolio.

U najnovijoj studiji drugi je tim pokazao da treća injekcija stvara još bogatiji skup B-stanica nego druga injekcija, a antitijela koja proizvode prepoznaju širi raspon varijanti. U laboratorijskim pokusima ova su protutijela uspjela odbiti varijante beta, delta i omikron.

Zapravo, više od polovice antitijela viđenih mjesec dana nakon treće doze uspjelo je neutralizirati omikron iako cjepivo nije bilo dizajnirano za tu varijantu, pokazalo je istraživanje.