Grčki proračunski deficit dosegnuo je 10,5 posto BDP-a u 2010. godini, znatno više od 9,6 posto koje je Europska komisija predvidjela prošle jeseni. U Portugalu, koji još pregovara o saniranju dugova po modelu sličnom Grčkoj i Irskoj, dug je dosegnuo 9,1 posto – Komisija je do prije samo nekoliko mjeseci računala sa 7,3 posto.

Britanski Guardian piše da porast deficita predstavlja udarac Bruxellesu, koji nastoji smiriti rastuće strahove investitora. Grčka je u svibnju prošle godine spašena od bankrota kriznim zajmovima u iznosu od 110 milijardi eura, no i dalje se muči u nastojanjima da poveća prihode u uvjetima padajuće ekonomije.

Grčka, Portugal i Irska čine samo pet posto godišnjeg BDP-a Europske unije, no EU istovremeno banke drže 147 milijardi dolara grčkih obveznica i 115 milijardi dolara irskog i portugalskog duga, uključujući i 108 milijardi dolara obveznica u posjedu EU banaka izvan tih zemalja, navodi CNNMoney.

Europske banke politički su moćne, ali financijski slabe, uvelike netransparentne i visoko izložene najgorem scenariju - nevraćanju državnih dugova. Strahovanje od toga kakvo je stvarno stanje banaka može krizu državnih dugova od regionalne glavobolje pretvoriti u sveeuropsku zarazu, ističe CNNMoney.

Većina ekonomista smatra da će se grčki problem rješavati ili otpisom dijela duga ili radikalnim produljenjem rokova za povrat duga. Ne slažu se jedino oko vremenskih okvira.

Ben May iz europske tvrtke za istraživanje tržišta Capital Economics vjeruje da će Europska unija držati Grčku na životu do 2013. godine, kada će postati dostupan Europski mehanizam financijske stabilizacije.

Ugledni član Europske središnje banke (ECB) rekao je da bi restrukturiranje duga predstavljalo katastrofu za eurozonu, s posljedicama na francuske, britanske i njemačke banke koje su uključene u spašavanje Grčke.

'Restrukturiranje bi imalo zakonske i sustavne posljedice koje je sada teško predvidjeti, ali bi, po svemu sudeći, bile veće od onih nakon kolapsa Lehman Brothersa', rekao je Jose Manuel Gonzailez-Paramo, član izvršnog odbora ECB-a.

Predsjednik Međunarodnog monetarnog fonda Dominique Strauss-Kahn tvrdio je da će Grci ispoštovati svoje obveze vraćanja duga. No savjetnik njemačke kancelarke Angele Merkel natuknuo je da rastući grčki dugovi mogu rezultirati potrebom za državnom intervencijom i spašavanjem.

'Ne mislim da će Grčka uspjeti u strategiji konsolidacije bez ikakva restrukturiranja u budućnosti, ili možda u bliskoj budućnosti', rekao je Lars Feld, član tima ekonomskih savjetnika njemačke premijerke Bloombergu.

Grčko ministarstvo financija pripisuje rast deficita velikoj recesiji, koja reže porezne prihode i prihode iz socijalne sigurnosti. Priznalo je da više mora biti učinjeno kako bi se zaustavilo izbjegavanje plaćanja poreza te obveza iz mirovinskog i zdravstvenog sustava. Istovremeno, treba srezati troškove bolnica, lokalne samouprave i javnih radova.

Vlada je najavila da će srezati potrošnju za 23 milijarde eura do 2015. i privatizirati javnu imovinu u vrijednosti od 50 milijardi eura.

Nesposobnost vlade da poveća poreze i smanji troškove rezultirala je time da javni dug sada iznosi 142 posto BDP-a. Dug Portugala dosegao je 93 posto BDP-a, Irska je na 96 posto, Italija na 119 posto, a Belgija na 97 posto. Britanski godišnji dug iznosi 80 posto, njemački 83 posto, a francuski 82 posto.

Dužnosnici Europske unije vide razloga za optimizam u činjenici da je zabilježen pad prosječnog duga u 17 članica eurozone sa 6,3 posto u 2009. na šest posto. Većina zemalja u prošloj godini uspjela je otplatiti dio svojih dugova.