Predstavljajući se kao član EP-a koji je nebrojeno puta boravio u Hrvatskoj, razgovarao s predstavnicima iz svih društvenih područja te detaljno proučavao hrvatsku situaciju s pristupnim procesom, Helmer je Sanaderu svoje ogorčenje ilustrirao konkretnim primjerima koji su u proteklim mjesecima hrvatska realnost.

Helmer navodi da se Hrvatska prema Indeksu ekonomskih sloboda nalazi na 116. mjestu od 155. analiziranih država te se sada nalazi na dnu europske regionalne ljestvice (38. od 43 države) te je trenutačno iza Srbije prema istraživanjima koji su provedeni nedavno. Posebno zabrinjavajuće, navodi on dalje, jest to što je Hrvatska prema ovim analizama ispod prosjeka afričkih država, ako se u obzir uzmu pravosuđe i vladavina prava te otvorenost tržišta rada. Treba kazati da ove činjenice dovode u pitanje hrvatsku spremnost da pristupi Europskoj uniji, prenio je Nacional pismo ovoga britanskog konzervativnog zastupnika u Europskom parlamentu. Osvrnuo se na slučajeve napada na slobodu medija, govora i šikaniranje nezavisnih mišljenja pojedinaca, na nesigurnost te napade na osobe koje se bave pisanjem o organiziranom kriminalu, kao i atentat na Ivu Pukanića čiji naredbodavci kao ni ubojice još nisu privedeni.

'Vjerujem da bi Europski parlament s našim partnerima iz SAD-a trebao otvoriti raspravu o pitanjima i postupcima koji u Hrvatskoj podrivaju ljudska prava i prava na izražavanje te ugrožavaju samu slobodu', smatra europarlamentarac. Spomenu je i zakon o golfu kao primjer koji država pokušava oteti privatno vlasništvo te slučaj optužbi za korupciju u koji je upleten jedan od najviših dužnosnika HDZ-a Luka Bebić

Na kraju pisma upućenom premijeru Sanaderu, Helmer podsjeća na tzv. Kopenhaške kriterije za pristup uniji, prema kojima se procjenjuje spremnost ulaska jedne države u europsku zajednicu naroda. Ističe da se uvjeti za članstvo zadovoljavaju nakon što je bilo koja država kandidat postigla demokratsku stabilnost državnih institucija, uspostavila vladavinu prava i zakona, provela poštivanje ljudskih prava i prava manjina te transparentno se odnosi na pitanje tržišne ekonomije. Podsjećajući dakle na zahtjeve koji se stavljaju pred svaku potencijalnu državu članicu, član EP-a suprotstavlja iste sa njegovim viđenjem situacije u Hrvatskoj. 'Hrvatska ne zadovoljava jasno definirane EU kriterije. Porezni obveznici koji žive u zemljama članicama sa svojim novcem sudjeluju u reformskim procesima u Hrvatskoj, a reforme ne postoje. Samo zbog te činjenice, smatram da bi pristupni fondovi čiji se novac slijeva u Hrvatskoj, trebali biti zaleđeni, sve dok ne dođe do potrebnih reformi', prijatno je poručio šefu Vlade Roger Helmer.