Prošlog tjedna u požaru je uništen prenapučeni migrantski kamp Moria na grčkom otoku Lezbosu u kojem je u lošim uvjetima bilo smješteno oko 12 500 osoba, četiri puta više od njegova kapaciteta.

“Požar u Moriji samo je najnoviji simbol manjkavosti aktualnog europskog sustava migracija i azila. Ne može se više zatvarati oči. Ne može se više odgađati suočavanje s teškim pitanjem migracija. Ovom izazovu moramo pristupiti ozbiljno i sveobuhvatno. I bez improviziranih rješenja. Preduvjet je učinkovita zaštita vanjskih granica", istaknuo je hrvatski europarlamentarac u raspravi.

Zastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP), kao član nadležnog Odbora koji se bavi pitanjem migracija, naglasio je u svom govoru kako novi Pakt o migracijama koji predlaže Komisija mora biti pravedan i utemeljen na solidarnosti i na odgovornosti.

Upozorio je da će nestabilnost u susjednim regijama, posebno uslijed trenutne krize na grčko-turskoj granici, kao i sigurnosni izazov i demografska slika afričkog kontinenta i Bliskog istoka nastavit će utjecati na migracije prema granicama Europske unije.

“Ohrabrujuće je da se danas, za razliku od prije pet godina, štiti i grčka i hrvatska vanjska granica, a i da Europska unija jasnije podržava politiku sprječavanja nezakonitih, nekontroliranih i stihijskih migracija. Novi pristup mora biti human prema onima koji trebaju našu pomoć, odlučan u povratku onih koji ne ispunjavaju uvjete za azil i beskompromisan prema krijumčarima i trgovcima ljudima koji profitiraju na patnji”, zaključio je Ressler, priopćio je ured zastupnika.

Rasprava na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta održana je uoči predstavljanja novog europskog Pakta o migracijama i azilu koji se očekuje 23. rujna.

Predsjednica Europske komisije Ursula von den Leyen je prošle godine na početku svog mandata pozvala na dogovor o "novom paktu" , odnosno reformi Dublinskog sustava koji regulira politiku azila u Europi.

Reviziju pravila EU-a za postupanje s migrantima i azilantima institucije Unije predlažu već niz godina.

Sadašnji postupak se temelji na više kriterija, uključujući onaj o prvoj zemlji ulaska po kojem su te zemlje zadužene za obradu zahtjeva za azil i, posljedično, smještaj najvećeg broja azilanata i migranata. U praksi to znači da je za obradu većine zahtjeva odgovoran mali broj država članica a s tražiteljima azila se ne postupa se na jedinstven u cijelom EU-u.

Na reformi, posebice nakon migrantske krize 2015. godine, prije svega ustrajavaju zemlje na vanjskim granicama EU-a koje su najizloženije pritisku te krize, poput Italije i Grčke.

One traže da i druge članice EU-a preuzmu srazmjeran dio migranata i izbjeglica i obrađuju njihove zahtjeve za azil.

No duboke podjele među članicama do sada su onemogućavale reformu tih pravila.

Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka, primjerice, protivile su se reformi zbog obvezne podjele migranata sa članicama na južnim granicama EU-a.

Grčke vlasti su u prošlog četvrtka, dan nakon požara u kampu Moria , na kopno prevezle 406 djece i tinejdžera,

"Djeca su odvedena u sigurna skloništa u sjevernoj Grčkoj gdje će privremeno ostati, a program za njihov premještaj u druge zemlje EU-a se nastavlja", objavio je ured grčkog premijera.

U sklopu tog programa je u druge zemlje EU-a već razmješteno više od 800 maloljetnika bez pratnje roditelja.

Nakon požara grčke vlasti su na brzinu podigle privremeni kamp nedaleko ostataka Morie kako bi ih tamo smjestili, što je do sada prihvatilo samo njih 800.

Tisuće migranata koji su na grčkom otoku Lezbosu zbog požara ostali bez smještaja odbijaju se useliti u novi objekt i umjesto toga traže dopuštenje da napuste taj otok.

U sklopu istrage o požaru kampa Moria zbog sumnje u podmetanje požara uhićeno je pet migranata, a šesta osumnjičena osoba je u bijegu, objavile su grčke vlasti ovoga tjedna.