Osim toga, brojni klimatski faktori uzajamno su povezani suptilnim spregama. Primjerice s višim temperaturama otapaju se ledenjaci pa se smanjuju njihove svijetle površine koje reflektiraju Sunčeve zrake. Istovremeno se povećavaju tamne morske površine koje upijaju svjetlost. Na taj način zagrijavanje atmosfere se ubrzava.

No unatoč navedenoj složenosti danas se većina klimatologa slaže u mišljenju da čovjek svojim djelovanjem, prije svega emisijama stakleničkih plinova, u velikoj mjeri utječe na globalno zagrijavanje koje bilježimo od početka industrijskog doba.

Mjerenje temperatura to potvrđuje. Ponekad nas neka oštra zima ili prohladno ljeto mogu navesti da posumnjamo u službene podatke, kao što je ove godine snježna oluja zbunila Amerikance i pokrenula prosvjede američkih klimatskih skeptika. Neke su studije pokazale da su ljudi prirodno skloniji vjerovati u izvješća UN-ova panela za klimatske promjene kada je vrijeme neuobičajeno toplo za doba godine. No pravi pokazatelj stvarnog stanja su trendovi kretanja prosječnih temperatura.

Globalno su temperature u posljednjih 130 godina porasle za cijeli stupanj. Taj rast nije isti posvuda na globusu. Kako biste doznali točne podatke za svoj grad, pogledajte novu interaktivnu kartu koju je napravio znanstveni časopis New Scientist (kliknite na ovaj link). U prozorčić desno gore upišite ime grada - primjerice Zagreb, Croatia i kliknite na 'Go'. Na grafikonu su predstavljena odstupanja u odnosu na srednje temperature koje su izmjerene od 1951. do 1980.