cro demoskop

Evo kako stoje stranke na početku bitke za novi saziv Sabora

10.03.2024 u 20:27

Bionic
Reading

Da su izbori provedeni početkom ožujka HDZ bi bio relativni izborni pobjednik s izraženom prednosti ispred političke konkurencije, SDP-a ali i ostalih političkih stranaka. Tako je u mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 4. i 6. ožujka HDZ zabilježio izbor od 26,5 posto, što je najbolji rezultat ove stranke u posljednjih godinu dana.

Na drugom mjestu je SDP sa 17,9 posto, što je ovoj stranci najbolji rezultat još od veljače 2022. godine. Treće mjesto, uz minimalnu prednost u odnosu na konkurenciju, drži Most s izbornom podrškom od 7,9 posto.

U stopu ih prati Možemo! sa 7,8 posto podrške. Uz minimalni zaostatak na petom je mjestu Domovinski pokret s izborom od 7,7 posto. Ukupno gledajući, dvije trećine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći dio "uzima“ HDZ, pokazala je anketa koju je objavio RTL Danas. Od vodeće petorke u ovomjesečnom mjerenju dvije su stranke u plusu, a tri bilježe minus na izbornom kontu.

U ostatku političke scene izdvojile su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto). U prvoj su skupini sljedećih osam stranaka: Centar (1,9 posto), HSS (1,4 posto), IDS (1,3 posto), Odlučnost i pravednost (1,2 posto), HSU i HNS (obje po 1,1 posto), te Fokus i Radnička fronta (po 1,0 posto). Ispod jedan posto su ovih šest stranaka: Ključ Hrvatske (0,9 posto), Hrvatski suverenisti (0,8 posto), Socijaldemokrati i HSLS (obje po 0,6 posto), AP Akcija za promjene i Republika (po 0,5 posto). Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 2,4 posto. Unatoč padu udjela neodlučnih za 2,7 postotnih bodova u odnosu na mjerenje iz veljače i dalje se mjeri visok udio neodlučnih birača (sada 16,1 posto prema prošlomjesečnih 18,8 posto).

Milanović najpozitivniji političar

Predsjednik Milanović je u izboru za najpozitivnijeg domaćeg političara i dalje na vrhu ove ljestvice (gdje se neprekidno nalazi još od ožujka 2021. godine). Zoran Milanović je najpozitivniji aktualni hrvatski političar za 17,8 posto ispitanika. Na drugom mjestu ove ljestvice nalazi se premijer Plenković s izborom od 16,1 posto. Na trećem je mjestu kandidatkinja Možemo! za hrvatsku premijerku Sandra Benčić s izborom od 3,6 posto.

  • +22
Milanović s ročnicima Izvor: Pixsell / Autor: Davor Javorovic/PIXSELL

Četvrto mjesto dijele predsjednik Domovinskog pokreta i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava s 3,1 posto, te Peđa Grbin, šef vodeće oporbene stranke js istih s 3,1 posto izbora. Šesto mjesto drži zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s izborom od 2,3 posto.

Iza njega su Nikola Grmoja, te trojac s 1,3 posto izbora: Karolina Vidović Krišto, Božo Petrov i Dalija Orešković.

Među 10 najpozitivnijih hrvatskih političara sedam je predsjednika stranaka - HDZ, SDP, Možemo, Domovinski pokret, Most, Odlučnost i pravednost, te stranka Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom.

Ljestvicu najnegativnijih političara i dalje predvode premijer i predsjednik.

Na samom vrhu ove ljestvice je premijer Plenković s izborom 31,6 posto. Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove 'negativne ljestvice' s izborom od 12,5 posto. Treće mjesto u ovomjesečnom istraživanju drži predsjednik SDP-a Peđa Grbin s izborom od 3,8 posto.

Slijedi Sandra Benčić s izborom od 3,4 posto, te Milorad Pupovac s izborom od 2,3 posto i Gordan Grlić Radman s 1,6 posto. Među 10 najnegativnijih političara još su: Ivan Pernar i Hrvoje Zekanović, Gordan Jandroković i Tomislav Tomašević.

Štrajk sudaca i inflacija na vrhu ljestvice najvažnijih tema mjeseca

Izbor suca Ivana Turudić za glavnog državnog odvjetnika najvažniji je događaj prethodnog mjeseca za 16,2 posto građana. Svjetsko zlato vaterpolista, te nesuglasice i problemi s njihovim dočekom najvažnija je tema za 10,5 posto građana, dok je već standardna tema – inflacija – i dalje pri vrhu s izborom od 10,2 posto. Pobjeda Baby Lasagne na Dori i pozicija favorita u natjecanju za prvo mjesto na Euroviziji najvažnija je tema za svakog desetog hrvatskog građanina.

Prosvjed građana na Markovom trgu u organizaciji lijevo-liberalne oporbe izbor je 7,4 posto građana, dok su rasprave o uvođenju obvezne vojne obuke izbor njih 6,3 posto. Iznad 3 posto izbora su tri teme (intenziviranje ratnog sukoba u Ukrajini, rat u Palestini i uz obalu Jemena u Crvenom moru 3,8 posto; napad predsjednika Milanovića na premijera Plenkovića u vezi potencijalnog slanja vojnika u Ukrajinu 3,4 posto; istraga EPPO u Ministarstvu kulture u vezi slučaja Geodetski fakultet, sukob premijera Plenkovića sa šeficom EPPO 3,3 posto). Sve su ostale teme zabilježile izbor manji od 3 posto.