Sve je počelo u siječnju, nakon što je čelnik CDU-a Friedrich Merz upućujući prijedlog neobvezujućeg zakona o pooštrenju migrantske politike prihvatio većinu ostvarenu uz pomoć krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD), a koja se na saveznoj i pokrajinskoj razini našla pod monitoringom zbog ekstremizma.

Bio je to povijesni trenutak za AfD jer je prvi put probio kordon kojim ga je mainstream držao izoliranim u parlamentarnom djelovanju. Tisuće ljudi izašle su na ulice, a oštre kritike stigle su i iz dviju velikih crkava - Katoličke i Evangeličke crkve - ali i od bivše kancelarke i Merzove prethodnice na čelu CDU-a, Angele Merkel.

AfD je zbog svog ekstremističkog predznaka i oštre retorike o migrantskom pitanju trn u oku Katoličkoj crkvi u Njemačkoj, a činjenica da je ta stranka ostvarila suradnju s demokršćanima u Bundestagu očigledno je bila znak za uzbunu. No miješanje Crkve u politička pitanja demokršćanima nije baš najbolje sjelo i krenula su prepucavanja.

Odnos politike i Crkve sad je jedna od tema o kojoj raspravljaju njemački biskupi na skupštini u samostanu Steinfeld blizu Aachena, a ona će trajati do četvrtka. Sastanak biskupa dolazi u osjetljivom trenutku nakon izbora u Njemačkoj, a sjenu na njega bacilo je i teško zdravstveno stanje pape Franje.

Crkva otvoreno protiv AfD-a

Katolička crkva u Njemačkoj u nekoliko je navrata kritizirala 'novu' retoriku o migracijama u njemačkom javnom prostoru, tvrdeći da su neke točke prijedloga desnih stranaka protuzakonite i protuustavne te da bi mogle narušiti temelje Europske unije.

Pristup Crkve migracijama zapravo više ide ruku pod ruku sa stavom njemačke ljevice o tom pitanju nego s trenutnom demokršćanskom političkom garniturom, a ona se uvelike razlikuje od ere vodstva Angele Merkel.

I dok se Crkva u Njemačkoj zalaže za otvoreniji pristup, krajnje desni AfD je od 2017. u javni prostor gurao oštar antimigrantski narativ, nerijetko i s ekstremističkim predznakom. Crkva je to u javnosti počela tretirati kao ozbiljan problem jer je ta stranka posljednjih godina dobila veći zamah i postala druga najpopularnija politička opcija u Njemačkoj.

Još prije godinu dana njemački biskupi potpisali su deklaraciju o nespojivosti 'narodnog' nacionalizma i kršćanstva, jasno poručivši da desničarske ekstremističke i radikalne stranke ne mogu biti izbor kršćana. Rekli su i da je 'širenje slogana ekstremnih desničara – posebno rasističkih i antisemitskih' nespojivo s dobrovoljnom službom u Crkvi.

Predsjedajući biskup Njemačke biskupske konferencije Georg Bätzing rekao je da je uspjeh AfD-a na općim izborima, održanim 23. veljače, 'vrlo zabrinjavajući', istaknuvši da su ga drski stavovi AfD-a tijekom predizborne kampanje 'šokirali'.

'Ne mogu računati na to da ćemo ih podržati u takvim stvarima', rekao je Bätzing.

Crkva razljutila Uniju

Činjenica da je Crkva oštro kritizirala aktualnu saveznu politiku usred predizborne kampanje izazvala je bijes stranaka Unije. Bivša predsjednica CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer nakon kritika je odlučila prekinuti suradnju s Centralnim odborom njemačkih katolika (ZdK).

Lider CSU-a (sestrinska bavarska stranka CDU-a) Markus Söder je pak rekao da bi se vjerske institucije trebale više posvetiti isključivo vjerskim temama, 'poput zaštite nerođenog života'.

No minhenski kardinal Reinhard Marx oštro je odbacio ove sugestije, naglasivši da Crkva sama odlučuje o tome kada i kako će se oglašavati o društvenim i političkim pitanjima.

'Crkva ima misiju za cijelo društvo, a ne isključivo samo za vjerska pitanja', rekao je Marx.

I limburški biskup Bätzing uoči proljetne skupštine njemačkih biskupa rekao je da se Crkva mora nastaviti 'miješati' u politiku.

'Otvorene granice Europe vidimo kao nevjerojatno veliku vrijednost, i to ćemo uvijek ponavljati', rekao je, dodavši da se zalažu i za spajanje obitelji s migrantima koji se trenutno nalaze u Njemačkoj. Stav Crkve je da spajanje obitelji olakšava integraciju, a izvjesna buduća vladajuća koalicija Unije i SPD-a zalaže se za privremeno obustavljanje dolaska članova obitelji migranata u njihovu zemlju.

No ne misle svi njemački biskupi da Crkva treba progovarati o političkim pitanjima u javnosti.

Većina njih podržava aktivno sudjelovanje u društvenim debatama, ali konzervativniji dio hijerarhije, predvođen biskupom Rudolfom Voderholzerom iz Regensburga, izrazio je nezadovoljstvo otvorenim pozicioniranjem Crkve uoči parlamentarnih izbora, rekavši da je 'ljut' zbog toga.

Što je još na dnevnom redu biskupske skupštine?

Iako nije službeno na dnevnom redu, zasjedanje biskupa odvija se u sjeni teškog zdravstvenog stanja pape Franje, već više od tri tjedna hospitaliziranog u rimskoj bolnici Gemelli. Njegova bolest otvorila je pitanje o budućnosti vodstva Katoličke crkve.

Njemački biskupi planiraju posvetiti poseban dan utjecaju Papine enciklike 'Laudato si' i naporima Crkve u borbi protiv klimatskih promjena. Također, razmatrat će se rezultati nedavno završene Svjetske sinode o reformama unutar Crkve.

Jedna od tema sastanka bit će i politička situacija u Siriji. Očekuje se dolazak sirijsko-katoličkog nadbiskupa Homsa Jacquesa Mourada te će on biskupima iz prve ruke prenijeti informacije o stanju u ratom pogođenoj zemlji.

Nedavna eskalacija nasilja nakon pada režima Bašara al Asada i izvještaji o masakrima nad alavitskom manjinom izazvali su zabrinutost cijele međunarodne zajednice. Prema Sirijskom opservatoriju za ljudska prava, više od 1000 ljudi ubijeno je u samo nekoliko dana u sukobima između Asadovih pristaša i snaga sigurnosti nove islamističke vlade.