Desnica je pobijedila na ovim izborima, ali ne treba zanemariti ni činjenicu da je i dalje više od 40 posto njemačkih građana glasalo za lijeve političke opcije. Scholzov SPD je doduše podbacio, Zeleni su pak dobili samo nešto manju podršku u odnosu na 2021., ali uz zamah krajnje desne stranke AfD, kao najveći dobitnik na izborima izašla je i krajnje lijeva stranka
Iako je demokršćanska Unija (CDU-CSU) na ovim izborima s 28,5 posto glasova osvojila najviše glasova te unatoč tome što je druga najpopularnija opcija s gotovo 21-postotnom podrškom krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD), lijeve političke opcije u Njemačkoj su s ukupno nešto više od 40 posto glasova izgubile samo nekoliko postotnih bodova u podršci u odnosu na 2021. Zanimljivo je i to da je njemačka ljevica na ovim izborima iznjedrila najvećeg gubitnika (izuzmemo li potop liberala), ali i najveće iznenađenje.
SPD se u potpunosti srozao
Njemački birači na ovim su izborima ponajviše kaznili SPD Olafa Scholza, kancelara na odlasku čija se semafor-koalicija raspala krajem prošle godine. Pad podrške SPD-u od devet posto u odnosu na 2021. i rekordno najgori rezultat sa samo 16,41 posto osvojenih glasova najbolje ilustrira koliko su birači nezadovoljni Scholzovom vladavinom.
Ankete Infratest dimapa, provedene za ARD, pokazuju gdje leži problem socijaldemokrata. SPD je naime prepolovio svoju ocjenu među biračima u mnogim ispitivanim područjima. U usporedbi s 2021., kada je 31 posto građana smatralo da je SPD imao potrebne kompetencije za provođenje vanjske politike, to sada misli samo 16 posto njih. Za područje gospodarstva ocjena im se srozala s 25 na 12 posto, a lošiju percepciju SPD je zaradio i na polju svojih temeljnih kompetencija – socijalne pravde.
Scholzova ponovna kandidatura velika greška
No za rekordno najgori rezultat SPD-a kriv je zasigurno i njihov kandidat za kancelara Scholz. Zbog pada podrške njegovoj vladi u stranci se dugo raspravljalo je li uopće dobra ideja da on opet bude njihov kandidat za kancelara. Mnogi u SPD-u priželjkivali su da umjesto njega u izbornu utrku uskoči ministar obrane na odlasku Boris Pistorius. Izbor je naposljetku ipak pao na Scholza, a to se, kako stvari stoje, pokazalo velikom greškom.
Naravno, nemoguće je reći koliko bi SPD bolje prošao na izborima da je išao s Pistoriusom. No dosad se pokazalo da kandidati za kancelara igraju glavnu ulogu u izbornoj odluci, a Scholz je i prema anketama loše kotirao. Dok je uoči izbora 2021. čak 66 posto Nijemaca vjerovalo da je on sposoban postati kancelar, sada je to smatralo samo 30 posto njih.
I odgovori građana na pitanje tko bi bio dobar kancelar pokazuju da Scholz nije ulijevao previše nade. Doduše, posebnost ovih izbora je i to što nijedan od kandidata za kancelara nije budio previše entuzijazma. No dok je Merza kao sposobnog kancelara u budućnosti vidjelo 34 posto građana, Scholz je dobio povjerenje njih samo 25 posto, gotovo jednako kao i kandidat Zelenih i ministar gospodarstva na odlasku Robert Habeck.
To je ujedno samo nešto više od onoga koliko građani vjeruju kandidatkinji AfD-a Alice Weidel. S druge strane, Pistorius već mjesecima kotira kao jedan od najpopularnijih političara u Njemačkoj, s podrškom 46 posto građana.
Zeleni najmanje okrznuti, ali gube podršku mlađih birača
Za Zelene zaštita klime ostaje najvažnije pitanje, a oni su jedina od tri stranke propale semafor-koalicije (SPD, Zeleni, FDP) koja nije toliko kažnjena na ovim izborima. Dok je SPD izgubio podršku za devet postotnih bodova, a liberali iz FDP-a nisu uspjeli ni prijeći prag od pet posto za ulazak u Bundestag (2021. bili su četvrta opcija s 11,4 posto glasova), Zeleni su osvojili 11,6 posto, što je samo za tri postotna boda manje u odnosu na 2021. I to unatoč tome što je bilo puno kritika na račun njihove politike te tome da su bili u središtu negativnih kampanja oporbenih stranaka.
Pokazalo se da su Zeleni, unatoč padu podrške, a posebice među mlađim biračima, tijekom godina ipak razvili stabilnije glasačko tijelo od ostalih stranaka. Uglavnom je to zbog pitanja zaštite okoliša i klime, a ono je za druge stranke na ovim izborima bilo sporedno.
Kad je riječ o toj temi, Zeleni i dalje imaju najpozitivniju percepciju njemačkih građana, pa i onih koji nisu njihove pristaše. U vanjskoj i gospodarskoj politici, za koju su bili odgovorni u prethodnoj vladi, čak su dobili nešto bolje ocjene nego ranije.
Akcija-reakcija: Zamah krajnje desnice razbudio krajnju ljevicu
Na ovim izborima, pored ekonomije, glavna tema bila je migrantska politika. Niz ubojstava koja su počinili azilanti dodatno je potpirio vatru i zaoštrio retoriku oko migrantskog pitanja. Prekretnicu tijekom kampanje naznačilo je ubojstvo dvogodišnjeg djeteta i 41-godišnjeg muškarca u Aschaffenburgu. Merz se ispred CDU-a odmah odlučio na potez zbog kojeg su stotine tisuća Nijemaca izašle na ulice – prihvatio je većinu na prijedlogu neobvezujućeg zakona o pooštrenju migrantske politike u Bundestagu uz pomoć AfD-a.
Merzov potez zasigurno je dao vjetar u leđa krajnje lijevoj stranci Ljevica, a koju su mnogi do tog trenutka već otpisali nakon što su mnogi članovi izašli iz nje i prešli u novoosnovani politički tabor njihove bivše članice Sahre Wagenknecht. Njezina stranka iskoristila je opći pomak udesno i uspjela se pozicionirati kao glavna protuteža desnici.
I dok je Savez Sahre Wagenknecht (BSW) zakazao i pliva ispod praga za ulazak u Bundestag, Ljevica je bez nje i njezinih pristaša na ovim izborima uspjela sa 8,77 posto glasova ostvariti za gotovo četiri posto bolji rezultat nego 2021. Prije Merzove sporne suradnje s AfD-om u Bundestagu, prema anketama, imala je podršku od samo tri posto birača.
Nova zvijezda na njemačkoj ljevici - Heidi Reichinnek
Najmanje 36 posto Nijemaca smatra pozitivnim to što se stranka zalaže za humanu migrantsku politiku. A čak 95 posto njezinih glasača vide je kao dobru alternativu SPD-u i Zelenima.
I dok je krajnje desna stranka AfD na prošlim izborima imala daleko najbolju digitalnu kampanju i tako uspjela doprijeti do mladih, na ovim izborima Ljevica je na društvenim mrežama prešla u veću brzinu, potrošivši na digitalne kanale triput više nego 2021. Pokazalo se to izrazito uspješnim.
Stranka je na ovim izborima osvojila najviše glasova među mladima do 25 godina (25 posto), prešavši i AfD, dotad najpopularniju opciju u toj dobnoj skupini (21 posto glasova mladih), a 37-godišnja političarka Heidi Reichinnek u samo mjesec dana uspjela se na društvenim mrežama prometnuti u novu zvijezdu njemačke ljevice.
BSW podbacio unatoč visokim očekivanjima
I dok se sada vjeruje da Ljevica ima jasno mjerljive kompetencije u mnogim političkim područjima, isto to ne može se reći za one koji su se odmetnuli od njih, okupljene oko Wagenknecht. BSW je još jesenas postigao senzacionalan uspjeh na pokrajinskim izborima, ušavši u dvije vlade. A sada, s podrškom od 4,97 posto birača, izgleda da za dlaku neće ući u Bundestag.
Dok oko 16 posto Nijemaca kaže da Ljevica ima najbolja rješenja za pitanja socijalne pravde, isto to smatra samo pet posto njih za BSW. Problem BSW-a, smatraju mnogi, jest činjenica da nisu dovoljno jasno prezentirali svoj identitet, odnosno ono što predstavljaju. Tako 49 posto Nijemaca kaže da je očekivalo više novih ideja od te stranke.