Buduća njemačka vlada prošli je tjedan, kako smo već i pisali, donijela odluku kojom će prepoloviti broj useljenika koji se u sklopu tzv. Pravila za zapadni Balkan u svrhu zaposlenja od 2016. useljavaju u Njemačku. 'Redovnu migraciju u Njemačku u okviru takozvanog Pravila za zapadni Balkan ograničit ćemo na 25.000 osoba godišnje', stoji u koalicijskom sporazumu koji su Unija CDU/CSU i Socijaldemokratska stranka Njemačke predstavile prošli tjedan u Berlinu.

Njemačka smanjuje kvotu

Posljednja socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada je prije nepunih godinu dana udvostručila kvotu u sklopu ovog pravila na 50.000 radnih dozvola godišnje. No u svom koalicijskom sporazumu buduća vlada je prošlog tjedna ponovno tu kvotu smanjila na 25.000 godišnje. Krajem prošle godine na temelju useljavanja u sklopu Pravila o zapadnom Balkanu u Njemačkoj je bilo prijavljeno 79.500 osoba. Najveći broj njih dolazi s Kosova, iza kojeg slijede državljani Bosne i Hercegovine.

Sada se mnogi poslodavci u Njemačkoj pitaju koji je razlog tom smanjenju. 'Pravilo o zapadnom Balkanu se pokazalo kao isprobani instrument vrbovanja radne snage i to bez pretjerane birokracije, što je inače rijetkost u migracijskom sektoru', rekao je za Stuttgarter Zeitung zamjenik direktora Njemačke industrijske i trgovinske komore Achim Dercks. Zato odluka buduće vlade da opet prepolovi zapadnobalkansku kvotu, po njegovom mišljenju, ide u krivom smjeru, prenosi DW.

Stručnjaci ne razumiju odluku buduće vlade

Negativni komentari i nedostatak razumijevanja za odluku buduće vlade o Pravilu o zapadnom Balkanu dolaze i iz redova stručnjaka za tržište rada. Herbert Brücker iz Instituta za istraživanje tržišta rada (IAB) smatra da vlada ovim potezom 'odašalje pogrešan signal'. On ukazuje na to da se Pravilo o zapadnom Balkanu do sada pokazalo kao uspješan mehanizam. '95 do 98 posto onih koji su u Njemačku stigli u sklopu ovog pravila su i godine nakon dolaska u Njemačku zaposleni i uredno plaćaju doprinose', zaključuje Brücker.

Buduća demokršćansko-socijaldemokratska vlada planira u nadolazećim godinama uložiti 500 milijardi eura u obnovu dotrajale infrastrukture: pruge, ceste i mostove. Istovremeno se namjerava okomiti na drugi gorući problem, a to je nedostatak stanova u Njemačkoj. No za te planove će osim novca trebati mnogo radnika, kvalificiranih, ali i onih bez kvalifikacije.

Upravo u tom sektoru je Pravilo o zapadnom Balkanu, uvedeno 2016., proteklih godina pokrivalo potrebe njemačkog tržišta rada jer, za razliku od ostalih programa za useljavanje radne snage, to pravilo nije uvjetovalo kvalifikaciju, nego samo radni ugovor njemačkog poslodavca. To je posebno građevinskoj branši dozvoljavalo zapošljavanje nekvalificiranih radnika, također deficitarnih na njemačkom tržištu rada, prenosi DW.

Odluku njemačke vlade kritizirao je i Tim-Oliver Müller, direktor Središnjeg saveza njemačke građevinske industrije. On je također za Stuttgarter Zeitung rekao da smanjenje godišnje kvote posebice pogađa građevinsku branšu. 'Značajan dio stranih radnika na njemačkim gradilištima dolazi upravo iz neke od zemalja bivše Jugoslavije... sadašnja odluka o smanjenju ovog kontingenta je iznenađujuća i štetna za branšu. I to posebice ako se uzmu u obzir planirani infrastrukturni projekti koji će povećati potražnju za radnom snagom', kaže Müller.

Pogodit će i stanogradnju

Smanjenje kontingenta neće pogoditi samo velike infrastrukturne projekte, nego i stanogradnju, smatra Axel Gedaschko, direktor Krovne udruge stanogradnje (GdW). 'Ako se dotok radnika sa zapadnog Balkana prepolovi, to bi moglo zaoštriti nestašicu radne snage na gradilištima', smatra Gedaschko.

Razlog za smanjenje kontingenta ne razumije ni Jan Dannenbring iz Središnje udruge njemačkih zanatlija (ZDH). 'Savezna vlada je nedavno udvostručila ovu kvotu i sad je ponovno vraća iako se okolnosti u usporedbi s prošlom godinom nisu promijenile', kaže Dannenbring i zaključuje: 'Ako u sektoru stanogradnje želimo promijeniti nešto, bit će nam potreban svaki čovjek.'