Tjedan dana prije izbora prvi put se na televiziji izravno sučelilo četvero kandidata za njemačkog kancelara. Raspravljalo se o ratu u Ukrajini, migracijama, ekonomiji i novoj američkoj vladi. Kako su se snašli kandidati u ovom formatu i tko je od njih ostavio najbolji dojam?
Najveće europsko gospodarstvo, kako stvari stoje, ulazi u svoju treću recesijsku godinu. Jedna od najvažnijih članica Europske unije na početku 2025. djeluje nesigurno, razdražljivo, umorno, tjeskobno i iscrpljeno. I upravo takav dojam ostavlja predizborna kampanja uoči vjerojatno najvažnijih izbora u Europi ove godine.
Rat u Ukrajini, migracije, nova američka vlada, ekonomija – ključne su to teme o kojima se raspravljalo u dvosatnom sučeljavanju četvero kandidata za njemačkog kancelara. Tjedan dana prije izbora na RTL-u su snage odmjerili kandidat Unije (CDU-CSU) i favorit za kancelara Friedrich Merz, kancelar na odlasku, SPD-ovac Olaf Scholz, najkontroverznija kandidatkinja sada druge najpopularnije i krajnje desne stranke AfD Alice Weidel te vicekancelar i ministar gospodarstva na odlasku Robert Habeck ispred Zelenih.
vezane vijesti
Kako je pokazalo istraživanje agencije Forsa, provedeno za RTL i ntv, najbolji dojam ostavio je Merz, čiji su argumenti bili najuvjerljiviji za 32 posto gledatelja. Za svakog četvrtog gledatelja (25 posto) najbolji je bio Scholz dok su Weidel i Habeck najbolji dojam ostavili na 18 posto gledatelja. Sedam posto njih bilo je neodlučno.
Rat u Ukrajini
Sučeljavanje je samo potvrdilo koliko kandidati imaju oprečna mišljenja o ključnim temama. AfD-ovka Weidel rekla je da su američki predsjednik Donald Trump i njegov potpredsjednik J.D. Vance jasno dali do znanja da se konačno treba pregovarati o prekidu vatre u Ukrajini i uspostaviti mir, piše Tagesschau.
'AfD je to opetovano zahtijevao posljednje tri godine, zbog čega smo morali trpjeti strašne uvrede', kazala je Weidel.
Merz je optužio Weidel da izbjegava izreći da je Rusija započela rat u Ukrajini bez ikakvog opravdanja. 'Ruski predsjednik sanja o obnovi 'Velike Rusije i bacio je oko na teritorij NATO-a', istaknuo je Merz. Kancelar Scholz pak kaže da nitko ne bi trebao odlučivati o sudbini ukrajinskog naroda bez Ukrajinaca za pregovaračkim stolom.
Trumpova politika prema Uniji
Od telefonskog razgovora Donalda Trumpa i Vladimira Putina u Europi i Ukrajini postoji bojazan da bi ih se moglo izostaviti iz pregovora o okončanju rata u toj zemlji, a istovremeno se očekuje da preuzmu sav teret provedbe mirovnog rješenja na sebe.
Kandidat za kancelara iz redova Zelenih Habeck ocijenio je da je Trumpova administracija pokrenula 'frontalni napad na zapadne vrijednosti'. Smatra da se on tako brzo dogovorio s Putinom oko pregovora baš zbog toga što u pitanje dovodi društveni poredak temeljen na liberalnoj demokraciji te bi se, kaže, Europljani sad morali držati zajedno.
Rasprava o deportacijama
Neslaganja je, očekivano, bilo i oko pitanja migracija. Scholz i dalje želi činiti sve da bi se ograničile ilegalne migracije. Merz je istaknuo da je broj deportacija prenizak, a broj novih tražitelja azila prevelik. Kritizirao je i program prihvata posebno ranjivih skupina iz Afganistana.
Vicekancelar Habeck je pak kazao da talibanska vlada u Afganistanu predstavlja teroristički režim, opravdavajući blagonaklonost Njemačke prema izbjeglicama iz te države, a Weidel migracijsko pitanje naziva 'gubitkom kontrole' u zemlji.
Nacizam njihov svagdašnji
Koplja su se lomila i oko krajnje desne stranke AfD, zbog koje su u posljednjih nekoliko tjedana na ulice izašle stotine tisuća Nijemaca, spočitavajući im renesansu nacističkih strujanja u njemačkoj politici.
Scholz se osvrnuo na nacionalsocijalističku prošlost Njemačke, podsjetivši na izjavu počasnog šefa AfD-a Alexandera Gaulanda iz 2018., kad je rekao da su 'Hitler i nacisti samo ptičja govna u više od tisuću godina uspješne njemačke povijesti'. Kasnije je Gauland rekao da se njegova izjava može pogrešno protumačiti te da to i nije bio njegov najpametniji politički potez.
Weidel na prozivke rekla: 'Možete me ovdje večeras vrijeđati koliko god želite, ali vrijeđate milijune glasača. Ništa od toga me ne dira, ja sam tu za sve te glasače. Inače, AfD je trenutno druga najpopularnija stranka u Njemačkoj, s procijenjenom podrškom 21 posto glasača.' Gaulandovu izjavu nije pak htjela komentirati.
Merz je tijekom sučeljavanja u nekoliko navrata nazvao AfD 'radikalnom desničarskom strankom, velikim dijelom ekstremno desnom'. Optužio je Weidel za nekritički stav prema AfD-ovu čelniku pokrajine Tiringije Björnu Höckeu, a koji je u njemačkoj javnosti poznat po izjavama s neonacističkim predznakom.
U intervjuu za njemački Bild Weidel je rekla da se ona i Höcke dobro slažu, a svoj pokušaj da ga izbaci iz stranke 2017., kad je cijelu naciju šokirao svojim izjavama, ocijenila je kao pogrešku, dodavši da ga smatra i prikladnim čovjekom za jednu od ministarskih fotelja.
Što nakon izbora?
Masovni prosvjedi u Njemačkoj ponajviše su usmjereni na potencijalnu koaliciju CDU-a i AfD-a nakon što je nedavno prvi put Unija dobila većinu u Bundestagu zahvaljujući glasovima AfD-a, i to po pitanju strože migrantske politike. Bio je to povijesni trenutak za AfD jer je probio kordon kojim ga je mainstream držao izoliranim u parlamentarnom djelovanju (tzv. vatrozid).
Gotovo je sigurno to da će sljedeći njemački kancelar biti Merz jer prema anketama ima stabilnu podršku 30-ak posto građana. No najveće je pitanje s kim će njegova stranka CDU i sestrinski CSU sastaviti vladu, a Merz uporno uvjerava da to ni pod koju cijenu neće biti AfD.
'Želim strateški imati najmanje dvije mogućnosti, a po mogućnosti će nam biti potrebna samo jedna od njih', rekao je. Na pitanje koje su to dvije opcije, Merz je rekao: 'Moguće socijaldemokrati, moguće Zeleni', a još uvijek nije siguran za FDP.
Inače, liberali iz redova FDP-a, koji su bili dio propale Scholzove semafor-koalicije, sada se prema anketama nesigurno kližu oko najmanjeg praga za ulazak u Bundestag te je pitanje hoće li uopće ući u njega.
