To je prestižna nagrada koju dodjeljuje Vijeće Europe svake dvije godine projektima lokalnih udruga i organizacija. To je i dobra referencija za apliciranje projekta za sredstva Europske unije. S tim sredstvima bi, uz domaće izvore financiranja do 2020. godine, bio kompletno završen taj važan i zahtjevan projekt. Ekomuzej Pustinja Blaca, ujedno je i prvi hrvatski kandidat za tu nagradu.

Pustinja Blaca zapravo je samostan koji su u 16. stoljeću osnovali poljički svećenici glagoljaši. Začetak pustinje bila je kamenjem pregrađena pećina, prvo sklonište poljičkih svećenika. To nije jedini takav objekt u Dalmaciji, već smo u ovom serijalu nedavno pisali o sličnom sakralnom objektu na južnoj strani otoka Čiova. To je samostan Prizidnica, a slične asketske pustinjačke nastambe imamo i na južnim padinama Marjana.

Ipak, na Braču su pustinjaci uz strmu liticu dozidali crkvu i samostan, stambene i gospodarske zgrade, a prostrane šume pretvorili u bogate vinograde i maslinike. Sada je to veliki kompleks koji ima sve karakteristike ekološkog i održivog naselja. Pustinja je definitivno napuštena 1963. godine kada je preminuo posljednji pustinjak don Nikola Miličević.

Kao u starim vremenima, tako i danas pristup je moguć samo pješice s kopna i s malog pristaništa na moru. Do Pustinje Blaca vodi strm kozji put duljine oko tri kilometra koji se može prijeći samo pješice ili s mazgama i magarcima. Prije tri desetljeća počela je temeljita obnova lokaliteta pred kojim je sada posljednja faza.

Blaca su urbanističkom i arhitektonskom smislu samostanski kompleks, izoliran i ograđen zidovima od vanjskog svijeta. To je izvanredan primjer dalmatinske graditeljske tradicije, sklada naselja i ambijenta te spomenik ljudskom trudu u asketski oskudnom okolišu. Ako imamo u vidu udaljenost samostana od drugih naselja, naglašenu obrambenu funkciju zidina i odsutnost formalne prostorne organizacije samostana, kompleks se može usporediti sa srednjovjekovnim utvrdama i gradovima.

Unutar samostana se nalazila crkva, gospodarske zgrade, ali i škola, tiskara, opservatorij i znanstvena biblioteka. Danas je primjerice sačuvana i prostorija s gramofonom i klavirom. Samostan je bio i gravitacijsko središte agrarnog područja i blagotvorno je utjecao na okolinu. Organiziran je i sustav vodnih retencija za napajanje stoke i zalijevanje, staklenik, pčelinjak, voćnjak i perivoj. Pustinja Blaca sadržajno jest grad u malom.

Jasna Damjanović, ravnateljica institucije Centar za kulturu Brač ističe važnost nominacije lokaliteta Blaca zbog pribavljanja potrebnih sredstava iz odgovarajućih EU fondova za završetak iznimnog projekta.
'Važnost je projekta i aktivacija resursa u okruženju, na tom dijelu Brača ima niz napuštenih ruralnih naselja koja bi mogla zaživjeti ovim projektima i vlasnici bi ih mogli obnoviti. Pustinja Blaca već jest turistička atrakcija koja privlači bicikliste, planinare, goste koji vole hodanje, aktivan odmor i boravak u prirodi. Područje Blaca sve to pruža i krajnji rezultat bi mogla biti istinska revitalizacija tog dijela otoka Brača', rekla nam je Jasna Damjanović.

Ravnateljica Damjanović ističe da ih čeka još mnogo posla. 'U središtu smo velikog i zahtjevnog projekta. Ove godine nastavljamo radove na obnovi muzejskih zgrada, restauraciji muzejskog fundusa i uređenju pristupnih puteva. Radi se o tehnički i sigurnosno iznimno zahtjevnim poslovima, osobito kada se uzme u obzir da je do muzeja i samostana moguće doći samo pješačeći uskom kozjom stazom', objašnjava Jasna Damjanović. Ona je najavila i daljnji iskorak i oživljavanje funkcije zvjezdarnice nabavkom suvremene opreme i revitalizacijom opservatorija.

Bolje mjesto za promatranje zvijezda i svemira od izoliranih južnih padina Brača ne možemo ni zamisliti. Zato se nadamo da će ova nominacija biti dodatan impuls u potpunoj obnovi cijelog tog područja.