Argentinci u nedjelju izlaze na birališta na predsjedničkim izborima na kojima dominira bijes zbog desetljeća gospodarskog pada i rekordne inflacije što je političkog autsajdera Javiera Mileija izbacilo na čelo utrke.
Nekoć jedna od najbogatijih zemalja na svijetu Argentina stagnira posljednjih desetljeća, nesposobna izbjeći cikluse fiskalnih kriza obilježenih dugovima, lošim financijskim upravljanjem i inflacijom koja sada iznosi 140 posto na godišnjoj razini.
Uz 40 posto stanovništva koje živi u siromaštvu i srednju klasu bačenu na koljena, mnogi birači žele vidjeti odlazak tradicionalnih stranaka koje vide kao kreatore svoje bijede.
"Potpuna je neizvjesnost - nikad ne znaš hoće li ti porasti stanarina, (ili) cijene u supermarketu. To je ludilo", rekao je student Valentin Figarra, 20. "Želimo se razvijati... ali ova generacija zaostaje, tužno je."
Milei, libertarijanski ekonomist koji je osnovao stranku Libertad Avanza (Napredak sloboda) tek 2021., iznenadio je većinu stručnjaka i anketara kada je izbio na čelo izborne utrke, osvojivši predizbore s 30 posto glasova.
"Anarho-kapitalist", kako se sam opisuje, s raščupanom kosom i likom rock zvijezde privukao je glasače oštroumnim kritikama na televiziji i društvenim medijima obećavajući da će "rasturiti" središnju banku i zamijeniti nacionalnu valutu dolarom.
Vodio je kampanju na TikToku i YouTubeu i pojavljivao se na skupovima uživo s motornom pilom obećavajući smanjenje javne potrošnje za 15 posto.
Student političkih znanosti Agustin Baletti (22) rekao je da će glasati za Mileia jer su prošle vlade "mlade ljude ostavile bez nade". "Sve je već uništeno. Milei neće ništa uništiti."
Iako je Milei na vrhu anketa, one se u prošlosti nisu pokazale pouzdanima, a analitičari kažu da se svašta može dogoditi između tri vodeća od ukupno pet kandidata.
Karizmatični ministar gospodarstva Sergio Massa predstavlja vladajuću peronističku koaliciju lijevog centra, populistički pokret koji zastupa državnu intervenciju i programe socijalne skrbi i koji je desetljećima dominirao argentinskom politikom, ali je postao duboko nepopularan.
Nakon što je bio na vlasti tijekom nedavnih ekonomskih problema u zemlji, bio je laka meta za suparnike.
Kako bi pridobio birače Massa je počeo predizborno trošiti državni novac, snizivši porez na dohodak za većinu stanovništva, što je potez za koji analitičari kažu da će samo pogoršati krhku financijsku situaciju u zemlji.
Druga snažna protukandidatkinja je stroga Patricia Bullrich, bivša ministrica sigurnosti koja je također obećala radikalnu promjenu u odnosu na peroniste koji su previše trošili i tiskali novac.
Bullrich je služila u vladi bivšeg predsjednika Mauricija Macrija (2015.-2019.), protržišnog antiperonista koji nije ispunio obećanje da će obuzdati potrošnju i uzeo je rekordni zajam od 44 milijarde dolara od Međunarodnog monetarnog fonda, koji je spasio Argentinu.
Irene Landa (70) psihoanalitičarka, rekla je da vjeruje da je Bullrich "najkoherentnija" od svih.
Glasači su siti "političara koji su vrlo korumpirani, vrlo nekompetentni, koji nikada nisu obraćali pozornost na nešto što učimo u srednjoj školi, a to je da ne treba trošiti više nego što zarađujete", rekao je ekonomist iz Buenos Airesa Andres Borenstein.
35,8 milijuna registriranih birača u Argentini moći će glasati od 8 ujutro po lokalnom vremenu do 18 sati.
Preliminarni rezultati očekuju se u nedjelju navečer.
Za pobjedu u prvom krugu kandidat treba osvojiti 45 posto glasova ili 40 posto s razlikom od 10 bodova ili više u odnosu na najbližeg suparnika, a u suprotnom slijedi drugi krug izbora 19. studenoga.