Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump je prvo najavio, pa onda odgodio uvođenje carina. Njegove odluke je za Dnevnik HRT-a komentirao Niko Maričić, financijski analitičar
'Financijska tržišta uvijek prvo reagiraju pa onda se smire nakon što neizvjesnost splasne', rekao je Maričić u Dnevniku.
Predsjednik Trump najavio je da će uvesti carine od 25 posto jednim od najvećih trgovinskih partnera, Kanadi i Meksiku.
'Kod Kanade je izostavio energente, koji su vrlo bitni za Ameriku, jer američki potrošači vrlo pomno prate cijenu nafte. Međutim, što se tiče Meksika, vidjeli smo da je ipak odgodio tarife nakon razgovora s meksičkom predsjednicom. U tom kontekstu treba napraviti distinkciju između naprasnog uvođenja carina i postepenog uvođenja carina. Naravno, ovo drugo je puno bolje za gospodarstvo', pojasnio je.
Vidjeli smo pad na azijskim, europskim burzama, posebno su bile pogođene automobilske kompanije. Uzrok tome je zabrinutost da će se carine proširiti i na ostatak svijeta, smatra financijski stručnjak.
'Trump je u svojim obraćanjima spominjao Europsku uniju, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kinu. I u tom kontekstu, naravno, automobilska industrija kao sektor koji je najzastupljeniji u izvozu Europe prema Americi. Investitori su reagirali tako da su skraćivali te pozicije unutar svojih portfelja', kazao je.
Inicijalna neizvjesnost će se smiriti
Trump pak ističe da će Europska unija dobiti carine i to vrlo brzo. Uvođenje novih carina bi dodatno pogoršalo probleme Europske unije i njezinu konkurentnost, ističe Maričić.
'Predsjednik Trump se konstantno referira da želi smanjiti veliki trgovinski deficit između Amerike i Europe. Europa ima najveći trgovinski deficit s Amerikom i često ističe da bi Europa trebala poboljšati izdvajanja za obranu, recimo. Europa je spremna učiniti ustupke, tu se najčešće spominje uvoz LNG-a, kao jedne od solucija', objasnio je.
'Isto tako trenutačni sukob koji se događa između Rusije i Ukrajine, ima negativan utjecaj na dostupnost energenata u Europi', dodao je.
Europski čelnici danas su govorili da treba izbjegavati šire trgovinske ratove i da dok se Europa i Sjedinjene Države svađaju, da bi najveći pobjednik mogla biti Kina. U trgovinskim ratovima nema pobjednika, naglašava Maričić te dodaje da su 'razmjeri trgovinskih sukoba globalni.'
'Nadam se da ovi događaji kojima smo svjedočili tijekom vikenda će rezultirati pregovorima, a ne trgovinskim sukobom. Kina se tu spominje i vidimo u kojem kontekstu to ide, da bi dio proizvoda koji ne ide u Ameriku iz Kine završio na europskom tržištu i, naravno, tu bi Europa mogla biti gubitnik, jer onda bi vjerojatno došlo do toga da će Europa isto tako uvesti carine na uvoz kineskih proizvoda', rekao je.
'Smatram kako će se ova inicijalna neizvjesnost smiriti kroz vrijeme. Kao što vidimo na primjeru Meksika gdje je uvođenje carina odgođeno za mjesec dana. Vjerujem da treba ići prema pregovorima, a ne eskalaciji trgovinskog sukoba', istaknuo je.
'Cijeli svijet pomno prati što čini Trump'
'Teško je to u ovom trenutku reći. Fundamentalno bismo vidjeli nekakve promjene tek 2026. i 2027. godine, međutim utjecalo bi itekako na sentiment investitora na tržištu', odgovorio je na pitanje treba li strahovati od potonuća globalnog gospodarstva u recesiju.
'Kada imamo nekakve inflatorne najave, to utječe i na monetarne politike centralnih banaka, koje u trenutku kada idemo prema ekspanzivnoj monetarnoj politici, može doći do naglog zaokreta i dizanja kamatnih stopa, odnosno odlaska prema restriktivnoj monetarnoj politici. Tako da cijeli svijet pomno prati što čini predsjednik Trump i prilagođava se prema tome', zaključio je financijski stručnjak.