Finska podrška jačanju privremenog kriznog mehanizma za stabilizaciju eura bila je očekivana, jer šest stranaka vladajuće koalicije imaju većinu od 126 zastupnika u parlamentu koji ukupno broji 200 članova.

U odnosu na ovlasti EFSF-a odobrene na srpanjskom summitu čelnika Europske unije, novi zakon predviđa povećanje vrijednosti Fonda sa 250 milijardi na 440 milijardi eura te omogućuje osnivanje fondova za rekapitalizaciju banaka, kupnju dionica na sekundarnim tržištima i pružanje kreditnih linija državama članicama bez paketa pomoći za izlazak iz financijske krize.

Današnje glasanje u finskom parlamentu znači da doprinos garancija Helsinkija Fondu raste s ranije predviđenih 7,9 milijardi na 13,97 milijardi eura, piše Associated Press.

Svih 17 članica eurozone moraju odobriti nove ovlasti EFSF-a, a to su dosad učinile Grčka, Irska, Italija, Španjolska, Francuska, Belgija, Luksemburg i Slovenija.

Njemački Bundestag glasat će o ratifikaciji zakona o nadogradnji EFSF-a u četvrtak, pri čemu se sutrašnje glasovanje drži ključnim testom za njemačku kancelarku Angelu Merkel. EFSF naći će se na dnevnom redu austrijskog parlamenta u petak, nakon čega preostaje da nove ovlasti kriznog fonda odobre Cipar, Estonija, Malta, Nizozemska i Slovačka.

Europski čelnici nadaju se da će cjelokupan proces biti okončan do sredine listopada, tri mjeseca nakon što su predstavnici 17 članica eurozone odlučili osnažiti EFSF u novcu i ovlastima.

Ograničeni iznosi fonda eurozone uznemiruju financijska tržišta, jer je većina sredstava već namijenjena paketima pomoći Grčkoj, Irskoj i Portugalu.

Europska dužnička kriza produbila se naglo početkom kolovoza, kada je Europska središnja banka morala intervenirati drastičnim potezom kupnje državnih obveznica kako bi omogućila Španjolskoj i Italiji daljnje zaduživanje uz prihvatljive kamatne stope.