Posljednjih dana znatno je skočio broj tražitelja azila na graničnim prijelazima u jugoistočnoj Finskoj. Ruski graničari obično sami zaustavljaju ljude bez valjanih viza za EU, no Niinistö kaže da od srijede propuštaju sve. On vjeruje da je to znak odmazde za planove Helsinkija da potpiše sporazum o obrambenoj suradnji s Washingtonom, piše Guardian.

Četiri prijelaza koja će se zatvoriti u noći s petka na subotu najprometnije su točke putovanja između dviju zemalja. Posljednjih dana tamo stižu deseci tražitelja azila iz Iraka, Jemena, Somalije i Sirije, u odnosu na manje od jednog migranta dnevno ranije ove jeseni.

Tražitelji azila koji stižu preko Rusije od subote će svoje zahtjeve za azil moći predati samo na dva sjeverna granična prijelaza, priopćila je vlada.

Finska je lani usvojila zakon koji dopušta obustavu primanja zahtjeva za azil na graničnim prijelazima u slučaju masovne imigracije koju dirigira neka druga zemlja. Jussi Laine, profesor na Sveučilištu Istočne Finske, smatra da Helsinki pretjerano reagira na ruski pokušaj pritiska, a to je upravo ono što Moskva želi. 'Ovo je hibridni utjecaj Rusije; ključni element je stvaranje pustoši i panike. Ako im je to cilj, rekao bih da su ga postigli uz vrlo malo truda.' Finsko vijeće za izbjeglice napominje pak da pravo na traženje utočišta treba poštovati, bez obzira na to odakle su podnositelji zahtjeva ili kako su došli do granice.

Dok migranti iz 'trećih zemalja' koriste Rusiju kao tranzit za put na zapad, isto to čine i Rusi koji traže azil po europskim zemljama. Hrvatska im pritom najčešće služi kao 'odskočna daska'.

Ruski državljani u 2022. podnijeli su ukupno 18.400 zahtjeva za azil u europskim zemljama, najviše u Njemačkoj (3.855), Francuskoj (3.350) i Poljskoj (2.215), piše ruska Novaya Gazeta, podsjećajući da su neki stručnjaci predviđali nagli priljev tražitelja azila iz Rusije u prvoj godini rata u Ukrajini, ali to se ipak nije dogodilo. Prema Olgi Gulini, ravnateljici Instituta za migracijsku politiku sa sjedištem u Berlinu, tri su razloga za to.

Prvo, neke zemlje EU-a već godinama pooštravaju uvjete za azil i uvode posebne procedure već na granici. Ove mjere imaju za cilj smanjiti broj podnositelja zahtjeva iz zemalja koje ne pokazuju visok udio pozitivnih ishoda zahtjeva za azil. Rusija također spada u ovu kategoriju. Drugo, neke europske zemlje izričito su prestale primati zahtjeve za azil ruskih državljana. Nizozemska i Norveška, primjerice, otvoreno su deklarirale ovu politiku. Treće, nakon početka rata u Ukrajini, u vlade nekih europskih država ušli su ultradesničari - uključujući Finsku i Švedsku. Potonja država predsjedala je Vijećem EU-a u prvih šest mjeseci 2023., 'što je zaustavilo nekoliko migracijskih ustupaka na europskoj razini'.

Hrvatska je pak među rijetkim europskim zemljama sa značajnim povećanim brojem tražitelja azila iz Rusije.

'Hrvatska je prijavila više nego stostruki priljev: samo pet takvih zahtjeva zabilježeno je u 2019. godini prije covida, dok je 2022. bilo 2065 zahtjeva', piše Novaya Gazeta, dodajući da se to može objasniti i geografskim položajem Hrvatske.

'Rusima nije potrebna viza za ulazak u Bosnu i Hercegovinu, odakle stižu na hrvatsku granicu kako bi podnijeli zahtjev za azil. Izvješća da Rusi Hrvatsku koriste kao tranzitnu zonu također upućuju na istu činjenicu: većina ruskih kandidata (za azil) napustila je zemlju bez ishoda', navela je Novaya Gazeta još u srpnju, dodajući da su druge zemlje koje graniče s Rusijom - Finska, Latvija i Estonija - također prijavile četiri do sedam puta veći broj ruskih zahtjeva za azil.

Podsjetimo, za razliku od 2016., kada su azil u Hrvatskoj zatražile ukupno 2234 osobe, samo u prvoj polovici 2023. to je učinilo više od 24.367 ljudi: većina je u Hrvatsku stigla iz Afganistana (5925), a potom iz Rusije (3560), Turske (3004), Pakistana (1932), Maroka (1758), Iraka (1575), Bangladeša (1322), Kube (1238), Sirije (1003) i Nepala (648). U manjim brojkama azil su tražili i Kongoanci, Indijci, Kinezi, Iranci, Alžirci...