Sinoćnji potres s epicentrom u Dalmatinskoj zagori magnitude 4,6 po Richteru jedan je od jačih zabilježenih u tom dijelu Hrvatske. No na tom području seizmička aktivnost poprilično je živa posljednjih godina, pa se potres iste jačine dogodio i 2018. Treslo je nekoliko puta i 2019., ali i ranije ove godine. Ipak, najjači potres stresao je Dalmatinsku zagoru davne 1898. godine
U subotu 2. srpnja 1898. godine u 5 sati i 17 minuta dogodio se razoran potres na području Sinjskog polja. Najviše su stradala mjesta Turjaci, Košute, Čaporice, Gardun, Grab, Trilj, Vedrine i Vojnić. Neke su kuće potpuno srušene, puno ih je bilo oštećeno, spominju se odroni kamenja i pukotine u tlu. Stradale su crkve i škole, stoji u tekstu o najvećim potresima u Hrvatskoj objavljenom na stranicama Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
vezane vijesti
-
![Evo što su o potresu koji je zatresao Dalmaciju i dio BiH kazali seizmolozi Kuk i Fiket]()
Evo što su o potresu koji je zatresao Dalmaciju i dio BiH kazali seizmolozi Kuk i Fiket
-
![Potres magnitude 4,6 po Richteru prodrmao Dalmaciju i BiH, u Trilju se oglasile sirene za uzbunu. Građani pod stresom: 'Sve se ljuljalo, mislili smo da će se sve srušiti']()
Potres magnitude 4,6 po Richteru prodrmao Dalmaciju i BiH, u Trilju se oglasile sirene za uzbunu. Građani pod stresom: 'Sve se ljuljalo, mislili smo da će se sve srušiti'
-
![Potres opet zatresao Banovinu: Epicentar je bio kod Gline, a magnituda 3,2 po Richteru]()
Potres opet zatresao Banovinu: Epicentar je bio kod Gline, a magnituda 3,2 po Richteru
'U nekim bunarima nestalo je vode. U mjestu Vedrine pojavio se novi izvor vode. Procijenjeni intenzitet u epicentru iznosi VIII-IX MSK ljestvice. Bilo je vrijeme žetve pa je većina stanovnika u vrijeme potresa bila u poljima. Stradalo je nažalost troje djece i tri odrasle ženske osobe.
U Turjacima je bilo 12 teško ranjenih ljudi, u Vojniću 20 ljudi je što teško, što lakše ranjeno. U Vojniću i Turjacima kuće su uglavnom bile porušene. Kišpatić (1899.) piše da u 'Gardunu, Košutah, Trilju i Čaporicah polovica je kuća porušena, a ima preko 40 ranjenih. Oko deset tisuća ljudi ostalo je bez krova nad glavom.' Dr. Mijo Kišpatić, koji je od 1883. pa sve do 1906. izdavao 'Potresna izvješća', u kojima se nalaze podaci o opaženim potresima na području (današnje) Hrvatske i susjednih država, navodi iz Izvješća Predsjedništva dalmatinskog namjesništva 'da je u svemu bilo oštećeno 2365 zgrada za stanovanje i gospodarstvenih. Od bogoštovnih zgrada, bilo je porušenih pet župničkih kuća i dvije crkve'.
U prvih tjedan dana nakon potresa osjetilo se preko 120 naknadnih udara u tom kraju. Potres je zapisan na seizmografima širom Europe. Najdalji seizmograf koji je zapisao taj potres bio je 1784 kilometra udaljen od epicentra i nalazio se u Estoniji (u Jurjewu). Prethodila mu je slabija seizmička aktivnost koja je započela 27. lipnja 1898. Ukupno je zabilježeno 17 prethodnih potresa', stoji u tekstu.
Seizmička aktivnost na tom je području pojačana i posljednjih godina. Tako je 30. kolovoza 2018. zabilježen potres iste jačine kao i onaj sinoćnji.
Epicentar potresa, koji su seizmografi zabilježili u 5.33, bio je 19 kilometara zapadno od Glamoča u BiH, 30 kilometara istočno od Knina te 60 kilometara sjeverno od Splita.
Uskoro su uslijedila dva manja udara od 3,1 i 3,3 po Richteru.
Seizmografi Seizmološke službe 30. ožujka 2019. zabilježili su jak potres s epicentrom kod Donjeg Muća 16 kilometara zapadno od Sinja. Potres je imao magnitudu 4,0 prema Richteru.
U veljači 2021. godine Dalmatinsku zagoru zatresla je serija slabijih potresa ne jačih od 2,5 po Richteru.
Tlo se treslo i ovog ljeta: 17. kolovoza zabilježen je slab potres s epicentrom kod Dolića Drage, 13 kilometara sjeverozapadno od Imotskog. Magnituda mu je iznosila 2,9 prema Richteru.
