Argentina zbog zastarjelosti svoje flote jurišnih zrakoplova američke proizvodnje A-4AR Fightinghawk razmišlja o kupnji pakistansko-kineskih lovaca JF-17 Thunder po cijeni od 664 milijuna dolara za 12 primjeraka. No službeni Buenos Aires istovremeno strahuje da bi Velika Britanija mogla pokušati zaustaviti tu nabavu zbog ranije nametnutog embarga prouzročenog sukobom dviju zemalja oko južnoatlantskih Falklandskih otoka, na koje obje polažu pravo.

Iako se službeni London još uvijek nije oglasio o argentinskim željama, valja podsjetiti da je Velika Britanija dosad uspješno zaustavila nekoliko argentinskih pokušaja kupovine lovačkih zrakoplova u kojima su se nalazile britanske komponente dok je u slučajevima argentinske kupovine aviona bez britanskih komponenti ishodila zabranu nabave diplomatskim putem. Argentinski strah od mogućeg nastavka britanskog embarga opravdan je jer pakistansko-kineski lovci imaju ugrađena britanska sjedišta za izbacivanje tipa Martin Baker Mk-16LE, a uz to je Pakistan član Commonwealtha, zajednice država koje su nekoć tvorile Britansko Carstvo.

Velika Britanija učinkovito održava embargo na oružje Argentini još od prošlog desetljeća, kada je London vršio pritisak na Španjolsku da odustane od sporazuma o prodaji viška lovaca Mirage F1M. Britanci su uspjeli zaustaviti i prodaju izraelskih lovaca Kfir te je ona završila nepovoljno po Argentinu zbog kombinacije britanskog diplomatskog pritiska i američke kontrole nad ugrađenim General Electricovim motorom tipa J79.

Britanci im zaustavili prodaju korejskog trenažera koji je nuđen i Hrvatskoj

Uz to, Britanci su učinkovito uložili veto na prodaju Argentini 24 brazilska aviona švedske proizvodnje tipa Gripen, ali i korejskih trenažnih i lakih borbenih aviona FA-50, navodeći da se u tim letjelicama, koje su 2017. nuđene i Hrvatskoj, nalaze dijelovi proizvedeni u Velikoj Britaniji. Tportal je već pisao da je posao s Korejom propao zbog ugrađenih britanskih sustava za raspoznavanje i izbjegavanje sudara, kao i elektrooptičkih prikazivača i integriranih sustava za kontrolu avionike koje proizvodi tvrtka Bae Systems. Posao oko kupovine osam FA-50 propao je i zbog ugrađenih izbacivih pilotskih sjedišta koja proizvodi sveprisutni britanski Martin Baker.

Odbijajući pružiti izvozno odobrenje za britanske komponente, London je također zaustavio pregovore Francuza i Argentinaca oko povratka moderniziranih francuskih jurišnih zrakoplova Super Etendard. Kina je pak nudila Argentini svoje višenamjenske zrakoplove tipa J-10, ali i taj proces nije se odmaknuo od inicijalne ponude zbog toga što većina kineskih borbenih zrakoplova također ima ugrađena pilotska sjedišta Martin Baker.

Zbog nemogućnosti nabave poželjnog zrakoplova Argentina se našla u bezizlaznom položaju, što je početkom godine iskoristila Rusija jer se može pohvaliti činjenicom da jedina proizvodi supersonične lovce bez britanskih izbacivih sjedišta. Rusi su naime početkom godine ponudili argentinskom ratnom zrakoplovstvu prodaju eskadrile lovaca MiG-35.

Riječ je o moderniziranim avionima MiG-29K/KUB i MiG-29M/M2 koji postižu brzinu od 2560 kilometara na sat i imaju radijus djelovanja od oko tisuću kilometara. Na deset podvjesnika mogu ponijeti sedam tona ubojitog tereta, među kojima su rakete zrak-zrak i zrak-zemlja te bombe težine 250 i 500 kilograma.

Glavna prednost ovog višenamjenskog lovca je četvrta generacija sustava informiranja i navođenja sukladna s ruskim i s oružjem stranog porijekla, kao i raznolik sustav samoobrane. Proizvođač ističe da je novi dizajn nadmašio bazni model i omogućio novom zrakoplovu ravnopravnost s ostalim višenamjenskim lovcima zapadne proizvodnje.

Ruski prodor na rastuće latinoameričko tržište

Pored toga, MiG-35 ima ugrađenu elektroniku za očuvanje zračne nadmoći protiv lovaca četvrte i pete generacije, kao i osiguranje preciznih napada na zemaljske ciljeve u svim vremenskim uvjetima, zračno izviđanje s optičko-elektronskom i radarskom opremom te vođenje višenamjenskih misija. Zrakoplov ima i mogućnost dodatnih spremnika za gorivo, bolju antikorozivnu zaštitu, znatno smanjen odraz na radaru i četverostruki sustav upravljanja fly-by-wire. Jedina nepoznanica je cijena koju bi Argentina platila za 12 primjeraka ovog lovca 4++ generacije.

Argentina i Rusija dosad su dvaput vojno surađivale: 2010. godine, kada je Buenos Aires od Moskve nabavio dva helikoptera Mi-171E za potrebe antarktičkih istraživanja, te 2018. godine, kada su ruski stručnjaci pomagali u potrazi za nestalom argentinskom podmornicom ARA San Juan s 44 člana posade.

Dolazak ruskih borbenih zrakoplova u Argentinu bio bi samo nastavak već ranije sklopljenih poslova Moskve s Brazilom, Kolumbijom, Ekvadorom, Nikaragvom i Peruom, državama koje su se orijentirale na ruski oklop i pješačko naoružanje, te Venezuelom, zemljom koja je kupila 22 primjerka supermanevarskih lovaca Su-30MKV, a koji su prema nepotvrđenim izvorima, uz trenažne avione Yak-130, također ponuđeni Argentini. U igri je i Meksiko, čiji socijaldemokratski predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador razmišlja o nabavi 50 ruskih helikoptera i to nakon što je zbog štednje otkazao kupovinu osam vojnih helikoptera od SAD-a, svojeg glavnog sigurnosnog partnera. Kubu, kao stalnog ruskog partnera, ne treba posebno spominjati.

Rusija je naime iskoristila val ljevičarskih vlada na čelu brojnih zemalja latinoameričkih država i prodala oružje vrijedno desetak milijardi dolara na tržištu koje čini deset posto ukupnog svjetskog tržišta vojne tehnike i naoružanja. Ako bi se nastavio trend porasta potražnje za ruskim oružjem, ozbiljno će se narušiti odnosi snaga na kontinentu koji je tradicionalno vezan za nabavu oružja američke proizvodnje pa je sasvim sigurno da se neće dugo čekati na odgovor Washingtona.