Da podsjetimo, Zagrepčanin Tihomir Blagus, na društvenim mrežama 'junak koji je spasio naselje Trnje od katastrofalne poplave u petak navečer', veći dio subote proveo je u policijskoj postaji u koju je priveden zbog remećenja javnog reda i mira. 'Trebao sam i prespavati na policiji, ali su me pustili oko 20 sati. Rekli su mi da je bio golem pritisak javnosti i da me puštaju', ispričao je Blagus. Događaj zbog kojeg je priveden dogodio se dan nakon poplave, kada je do kućice Hrvatskih voda na Trnju došla policija.

'Uzeo sam mobitel i otišao tamo. Rekli su mi da rade očevid na osnovi prijave Hrvatskih voda. Htio sam ih snimiti mobitelom, ali mi to nisu dopustili pa smo se posvađali te su me priveli u policijsku postaju', ispričao je Blagus. Na stranici 'Trnje - na posljednjoj liniji obrane' na Facebooku objavljena je fotografija te video uhićenja, a policija je pak jučer izvijestila kako Blagus nije uhićen jer je provalio u objekt Hrvatskih voda, nego zato što je uznemiravao i vrijeđao policajce na očevidu.

Policija ujedno upozorava na to da snimanje policijskog službenika prilikom obavljanja policijskih poslova i primjene policijskih ovlasti od strane građana audiovideo uređajem, bez njegove izričite privole, predstavlja kršenje Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) jer za takvu obradu osobnih podataka ne postoji pravni temelj ni zakonita svrha, kao što je i zabranjeno snimati mjesto događaja.

O postupanju policajaca u konkretnom slučaju, kao i o tome smije li se snimati policajce na javnoj površini, ekipa RTL-a razgovarala je s uglednim odvjetnikom Antonijem Volarevićem i bivšim šefom ekipe za očevide Policijske uprave zagrebačke Brankom Lazarevićem.

'GDPR se nipošto ne odnosi na zaštitu osobnih podataka predstavnika javne vlasti koji postupaju prema građanima temeljem javnih ovlasti, posebice ako postupaju na javnoj površini. Snimanjem policijskog službenika na javnoj površini, dok isti u ime države prema građanima provodi određenu radnju, nipošto ne znači obradu njegovih osobnih podataka kako je ista spomenuta u GDPR-u. U osnovi - ne snimate njegove ili njezine osobne podatke, nego snimate predstavnika državne vlasti', kazao je odvjetnik Volarević za RTL.hr.

Osim toga, tvrdi da prema Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima nigdje nije propisano da je policajac ovlašten izbiti građaninu mobitel iz ruke ili odgurnuti građanina koji snima nešto u javnosti.

'Naprotiv, prema članku 5. ovog zakona, policijski službenik dužan je uvijek primijeniti policijsku ovlast kojom se u najmanjoj mjeri zadire u slobode i prava čovjeka, a postiže svrha obavljanja policijskog posla. No istina je da je Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima (čl. 66. st. 2.) propisano da policajac koji je prvi došao na mjesto događaja (a tu se misli na mjesto na kojem je počinjeno kazneno djelo ili prekršaj) može zabraniti pristup i snimanje događaja.'

Dakle snimanje mjesta događaja postaje zakonom zabranjeno tek kada policijski službenik to jasno zabrani prisutnima, i to u svrhu osiguravanja mjesta događaja počinjenja kaznenog djela ili prekršaja. 'Čak ni ovim zakonom nije zaštićeno mjesto uhićenja ili postupanja policijskog službenika izvan mjesta događaja počinjenja kaznenog djela ili prekršaja', zaključio je Volarević.

I Lazarević se slaže s time da snimanje nije trebalo zabraniti.

'Ako je već otvoreni prostor i ako netko snima ono što radi policija, ja se ne bih previše bunio, pogotovo ako kao policajac smatram da ne kršim zakon. Čega se imam plašiti?' rekao je Lazarević za RTL. Dodao je i da su građani dužni izvršavati zapovjedi policije te da je Blagus trebao poslušati policajca, a ne ulaziti u sukob s njim. Smatra također da nije bilo potrebe da policajac Blagusu stišće vrat jer sila koja se primjenjuje prema građaninu ne smije biti veća nego što je potrebno.

'Mislim, neka moja konstatacija, s ovoliko malo informacija kojima raspolažem, jest da su pretjerali i policajci, ali i čovjek kojeg su uhitili. Osobno mislim da na tome mjestu nije ni trebalo raditi očevid. Ta je provala učinjena u slučaju vis major (viša sila, op.a.). Ovdje nema provale u kaznenopravnom smislu, čak ni oštećenja tuđe stvari. Nema umišljaja da se učini kazneno djelo', zaključio je Lazarević.