Već prije same rasprave istaknuto je da je pregovarački proces s Hrvatskom bio zahtjevniji od prijašnjih pristupanja Uniji te je uključivao više poglavlja. Ovo je posljednji put da francuski parlament ratificira proširenje Unije s običnom većinom u parlamentu. Sljedeća proširenja, sukladno reviziji Ustava iz 2008., morat će biti potvrđena ili referendumom ili kvalificiranom većinom.

Francuska je tako postala 21. zemlja Unije koja je potvrdila hrvatski pristupni ugovor.

Izvješće o Hrvatskoj predstavio je ministar za europske poslove Bernard Caseneuve te predsjednici Odbora za vanjske poslove i Odbora za europske poslove, od kojih se moglo čuti da je Hrvatska prošla proces pregovora koji je bio najrigorozniji i najzahtjevniji do sada, ali i da spor sa Slovenijom prijeti okončanju procesa ratifikacije.

Predstavnici političkih skupina, koji su govorili u raspravi, pozvali su mahom na ratifikaciju pristupnog ugovora, izražavajući dobrodošlicu Hrvatskoj u EU. Raspravi i glasovanju u nacionalnoj skupštini nazočan je bio i predsjednik hrvatskog Sabora Josip Leko

Hrvatska, koja je 'duboko europska zemlja', 'model je za buduća pristupanja', a prošla je 'najzahtjevniji proces pregovora', jer su uvedeni novi kriteriji nakon iskustava s ranijim proširenjima, kazao je izvjestitelj Odbora za vanjske poslove Philip Cordery, misleći pritom prije svega na Rumunjsku i Bugarsku.

'Spor sa Slovenijom prijeti procesu ratifikacije pristupnog ugovora', naglasio je on dodajući da je izbor novog slovenskog predsjednika Boruta Pahora pozitivan znak. S njim se u potpunosti složila predsjednica Odbora za vanjske poslove Elisabeth Gigou.

Slovenija jedina od zemalja EU-a nije počela postupak ratifikacije, podsjetili su oni, naglašavajući da bi se bilateralni spor trebao držati izvan procesa pristupanja. Gigou je podsjetila i na novi problem koji se pojavio u Sloveniji, nakon izvješća antikorupcijskog odbora, a koji bi mogao rezultirati i prijevremenim izborima u Sloveniji i biti, uz pitanje štediša Ljubljanske banke, nova prepreka ratifikaciji.

Francuska je 21. zemlja EU-a koja je ratificirala pristupni ugovor, a nakon nje ostale su još, uz Sloveniju, Velika Britanija, Njemačka, Danska, Belgija i Nizozemska, koje su proces započele, ali neke od njih jasno su rekle da čekaju izvješće Europske komisije najavljeno za ožujak kako bi se vidjelo je li Hrvatska ispunila deset zadaća navedenih u zadnjem izvješću EK-a iz listopada.

'Proces pristupanja nadalje je ojačao odnose Hrvatske i Francuske', a odnosi će biti dodatno poboljšani ulaskom Hrvatske u EU, rekao je Caseneuve naglasivši dobre ekonomske odnose s gradnjom zračne luke Pleso u čijem su konzorciju i dvije francuske tvrtke, Bouygues i Aeroport de Paris, kao i izgradnju autoceste u Istri u kojoj je sudjelovao Bouygues.

Izdvojio je i kulturne odnose, s festivalom Croatie, la voici koji je nedavno završen u Francuskoj, s time da još uvijek traju neke izložbe, primjerice Apoksiomen je još izložen u Louvreu.

Francuska je podržala Hrvatsku u postupku pregovora, pogotovo kada je pred svoje predsjedanje 2008. najavila kako joj je cilj otvaranje svih pregovaračkih poglavlja s Hrvatskom i zatvaranje većeg broja njih, što je cilj koji zbog tadašnje slovenske blokade nije uspjela ostvariti, a kulminacija i potvrda dobrih odnosa Hrvatske i Francuske bio je posjet Parizu predsjednika Ive Josipovića u listopadu prošle godine.

Današnja ratifikacija Ugovora o pristupanju Hrvatske EU-u, kako je naglasilo nekoliko govornika, posljednji je put da na ovaj način, običnom većinom, francuski parlament odobrava ulazak neke zemlje u Europsku uniju. Promjenama iz 2008., daljnja proširenja ići će ili na referendum ili će tražiti kvalificiranu većinu parlamenta od tri petine.

Time bi se potvrda daljnjih proširenja mogla zakomplicirati jer, iako je Francuska naklonjena pristupanju Hrvatske EU-u, što potvrđuju često svojim izjavama njezini političari i javnost, dio političara i građani te velike europske zemlje, jedne od utemeljiteljica Europske unije, ne podupiru daljnje proširenje, a pogotovo kada se radi o Turskoj.

'Kao što znate, naša je stranka protiv primanja Turske', rekao je u raspravi o Hrvatskoj u ime UMP-a, glavne oporbene stranke, Axel Poniatowski.

Nedavno je u razgovoru s hrvatskim novinarima u Parizu visoka dužnosnica u zakladi Robert Schuman, govoreći o stajalištu francuske javnosti prema proširenju Europske unije, kazala da će francuski građanin kazati: 'Hrvatska - da, proširenje - ne', jer riječ proširenje građani zapravo doživljavaju kao Tursku kojoj uglavnom nisu naklonjeni.

U današnjoj raspravi jedan je zastupnik kazao da Francuska još nije utvrdila svoju poziciju u vezi otvaranja tržišta rada za hrvatske građane te je pozvala vladu da učini korak u tom smislu.

Svaka zemlja Europske unije ima mogućnost ili otvoriti tržište rada ili ga zatvoriti po modelu 'dva plus tri plus dva', što znači da se sva tržišta rada zemalja Europske unije moraju otvoriti hrvatskim građanima za sedam godina.

Zadnji je u raspravi sudjelovao predsjednik Skupine prijateljstva Francuska - Hrvatska u Nacionalnoj skupštini Patrick Bloche, koji je na tom mjestu već više od deset godina, i koji je kazao da je danas za njega vrlo emotivan trenutak izrazivši zadovoljstvo što su se bilateralni odnosi razvijali u tako pozitivnom smjeru da je Francuska postala jedan od najvećih zagovaratelja ulaska Hrvatske u EU.