Macron je u ponedjeljak u Parizu organizirao konferenciju o pomoći Ukrajini, na koju je pozvano više od 20-ak europskih čelnika.

Nakon sastanka je rekao da konsenzus o angažmanu kopnenih trupa nije postignut, ali i da se ništa ne može isključiti u pogledu buduće dinamike. Svaka država može samostalno odlučiti o raspoređivanju vojske, kazao je Macron, dodajući da su sve opcije otvorene kako bi se osiguralo to da Rusija ne dobije rat protiv Ukrajine.

Na pariškom sastanku bio je i hrvatski premijer Andrej Plenković. Danas, po povratku u Zagreb, kazao je da Hrvatska nije ponudila slanje svojih vojnika u Ukrajinu jer su onomad u Saboru nedostajala četiri glasa da se odobri obuka ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj. 'Budući da nismo uspjeli ni tu simboliku, onda nismo ni nudili opciju da hrvatski vojnici idu u Ukrajinu', objasnio je Plenković, dodajući da Vlada cijelo vrijeme vojno podržava Ukrajinu i s time će nastaviti.

Plenković, naravno, nema Macronove ingerencije. Marinko Ogorec, sigurnosni stručnjak s Veleučilišta Velika Gorica, podsjeća da Francuska može jednostrano angažirati svoje vojne snage izvan matičnog teritorija ako to amenuje tamošnji parlament. Međutim francuski predsjednik može autonomno, po vlastitom nahođenju, u tu svrhu angažirati Legiju stranaca. A to bi bila apsolutna eskalacija koja nikome u ovom trenutku - osim, naravno, Ukrajini - nije potrebna, kaže Ogorec.

Upitan što ako se takav narativ ipak nastavi, kaže da je teško u ovom trenutku reći kreće li to prema nekakvoj novoj eskalaciji sukoba, prema onom što svi želimo izbjeći - nuklearnom ratu.

Bez daljnjeg, Macron može odlučiti poslati snage da bi pomogle Ukrajini, to je u njegovoj ingerenciji, no pitanje je kako bi se to odrazilo na druge zemlje. 'Ako govorimo o nekakvim bilateralnim odnosima, OK, ali ako govorimo o uključivanju NATO-a, onda to nije dobro', kaže.

Na sastanku je bio i nizozemski premijer Mark Rutte, izgledni budući šef NATO-a, te je naglasio da je podržana češka inicijativa za kupnju streljiva iz trećih zemalja za Ukrajinu i da postoji 'osjećaj velike hitnosti'. Macron pak ističe da europske zemlje imaju jedinstven stav o tome da je moguć napad Rusije na njih u nadolazećim godinama. Što očekivati ako se Ukrajini sad ne pomogne?

'Pazite, situacija je takva da Rusi trenutno dobivaju rat na bojnom polju. To je tako. E sad, kako će se sve to završiti - ne znam. Nije dobro da se europske zemlje neposredno uključuju u takve situacije, da eskalira sukob. Europske zemlje su već u velikoj mjeri pomogle Ukrajini, dale su i daju sve što mogu dati. Treba li još nekakav dodatni potencijal? Nisam siguran, to nije dobro', ponavlja vojni analitičar.

Što bi onda još uopće moglo pomoći Ukrajini? Može li ikakvo oružje, najavljeni avioni, promijeniti situaciju na bojištu?

'Ne postoji oružje konačne pobjede. Toga nema. Oružje je samo alat, a alatom upravljaju ljudi. Ukrajina očito nema dovoljan broj ljudi koji mogu upravljati alatima, to se sad vidi. Nisam siguran da će bilo koji alat koji tamo pošaljete biti funkcionalan. U takvim odnosima, u takvoj konstelaciji, je li potrebno poslati dodatne ljude koji mogu upravljati tim alatima? E sad, to je izbor svake zemlje za sebe', navodi Ogorec.

Po sadašnjim okolnostima, Ukrajina gubi rat. Ne osposobi li se dodatno, na ovaj ili onaj način, Rusija će ostvariti svoj cilj, što europske zemlje doživljavaju kao prijetnju. Što im onda uopće ostaje na raspolaganju?

'Mislim da bi trebalo drugačije posložiti političku scenu, kratko rečeno. Drugačije bi trebalo posložiti političke opcije, političke interese i to onda prezentirati na međunarodnom planu', kaže Ogorec, dodajući da je to stvar za vrlo doglednu budućnost jer je u ovom trenutku vrlo teško reći što će biti dalje.

'Opcije nisu dobre', naglašava sigurnosni stručnjak, podsjećajući da Europa kao takva nema svoje snage, a 'ako se snage NATO-a uključe, to je onda treći svjetski rat'. Komentirao je Ogorec i uvjerenje nekih analitičara da je treći svjetski rat već počeo, samo se još nije toliko proširio. 'Ne daj bože da je počeo. Taj bi rat bio vrlo kratak', zaključuje Ogorec.