Na početku i nove školske godine HTV emitira posebnu emisiju o školstvu 'Ima li što novo?'. Koliko su škole koje su se prijavile za projekt cjelodnevne škole spremne za početak školske godine, je li projekt državne mature nakon mnogih propusta spreman za popravni ispit, kako uskladiti obrazovanje i tržište rada - kako to rade države kojima je prioritet obrazovanje, neke su od tema emisije
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs očekivao je da će u eksperimentalnu provedbu cjelodnevne škole ući 80-ak škola, ali da je zadovoljan s onih 62 koje idu u program, s obzirom na to da se radi o nečemu što još nije bilo primjenjivano u Hrvatskoj. 'Ljudi u načelu zaziru od nečeg novog. To se očito i sada pokazalo, rekao je Fuchs gostujući u emisiji 'Ima li što novo' HTV-a.
Naveo je kako su jednu školu maknuli s popisa jer dokumentacija nije bila kompletna, a otpala je i jedna manjinska škola na njihov zahtjev. Komentirao je i otpor prema cjelodnevnoj školi koji se pojavio kod dijela roditelja i školskih djelatnika.
vezane vijesti
'Teško je bilo razumjeti zašto toliki otpor ako nudite besplatne udžbenike i pomoćne materijale, dodatne pogodnosti, veće plaće učiteljima', rekao je ministar.
Dodao je da je "krenula poprilična haranga, dijelom zbog i zaposlenika u školama koji su mislili da će valjda od jutra do navečer sjediti u školama".
S druge strane, istaknuo je da u Osijeku postoji priliv djece u cjelodnevnu školu.
Marijana Cerovec, ravnateljica OŠ Podturen, koja je od ove nastavne godine u cjelodnevnoj školi, rekla je da trenutno nigdje ne vidi problem te da bi im entuzijazam eventualno mogle zasjeniti neopravdane kritike. U projektu cjelodnevne škole od ove je godine i OŠ Blato, čija je ravnateljica Katarina Kovačić poručila da su motivirani i spremni.
Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja, pohvalio je pothvat, ali i rekao da uzorak škola koje su ušle u projekt ne omogućuje znanstvenu validaciju.
'Te 62 škole dolaze dominantno iz manjih sredina, to su male, dobre škole, odlične škole. Međutim, one sa svojim specifičnostima ne mogu dati odgovor za ono što je potrebno kako biste znanstveno validirali neke spoznaje, a to je da što dobijete u tim školama vrijedi u drugim dijelovima Hrvatske, rekao je Jokić, ističući da su u 62 škole samo jedna iz Zagreba i dvije iz Osijeka, a niti jedna iz Splita, Rijeke, Zadra, Šibenika, Dubrovnika, Karlovca, Siska...'
Profesor njemačkog jezika u zagrebačkoj OŠ dr. Vinka Žganca Josip Matković ustvrdio je kako postoji sve veća heterogenost razreda - učenika s teškoćama je sve više, tu su i daroviti učenici, učenici iz Ukrajine...
Svaka od tih grupa ima svoje želje i potrebe, a sve samo na jednog učitelja, rekao je Matković. 'Učitelji se često osjećaju bez podrške, da se od njih toliko toga očekuje, a nemaju podršku', dodao je.
Predsjednik Udruge pomoćnika u nastavi Ivan Milatić pitao je kad će konačno biti reguliran status pomoćnika.
'Reguliranje na razini onoga što se pojavljivalo kao ideja, da oni postanu zaposlenici škole, u ovom trenutku i po postojećim zakonima nije ostvarivo jer pomoćnici u nastavi angažiraju se za vrijeme trajanja nastave i od slučaja do slučaja, odnosno kad postoji potreba da neko dijete ima takvog pomoćnika u nastavi', odgovorio je Fuchs.
Nedostatak nastavničkog kadra 'jako veliki problem'
Suzana Hitrec, predsjednica Udruge ravnatelja srednjih škola, rekla je da je nedostatak nastavničkog kadra jako veliki problem, a kao rješenje istaknula je privlačniji položaj nastavnika kroz plaće, subvencije stanovanja i druge mogućnosti koje privlače mlade ljude da ostanu u toj struci. 'U velikoj smo potražnji na početku svake godine, a osobito je teško dobiti nekoga na zamjenu', rekla je Hitrec.
