Iako je Hrvatska još daleko od službenih kandidatura za redovite predsjedničke ili parlamentarne izbore, popularnost političara kod birača stalno se mjeri i prati. Hrvatsku javnost svako malo zatrese neka nova afera ili problem. Novinarka HRT-a Tatjana Munižaba u središnjem je Dnevniku HTV-a otkrila je li to utjecalo na raspored snaga
'Unatoč stalnim iskakanjima neke nove afere povezane s vlašću, u Hrvatskoj ta vlast raste, a oporba pada. U kome je onda veći problem? To je ipak pitanje za jednu dublju i stručniju analizu od ankete. A mi smo ovdje zbog ankete koja kaže: HDZ je uvjerljivo prvi s potporom četvrtine birača (25,7 posto). I ne samo to. U odnosu na listopad najviše je i gotovo jedini rastao - za 1,12 posto. Otprilike isto koliko je vladajući HDZ rastao, lijeva su i desna oporba padale. SDP je ovaj mjesec na 15,7 posto ili -0,53 posto. Otprilike u istom minusu je i Možemo! koje je u minusu od 0,47 posto i koji studeni završavaju s potporom 10,8 posto birača', predstavila je rezultate Munižaba u Dnevniku HTV-a.
Najveći pad u proteklih 30 dana anketa je dodijelila Mostu (-0,82 posto) koji je trenutačno na 8,5 posto. Domovinski je pokret u statusu quo (+0,04 posto) i sa svojih 5,5 posto pozicionirao se kao peta i zadnja stranka koja prelazi izborni prag. Tom pragu od preostalih 13 stranaka iz ankete najbliže je Centar koji je u odnosu na listopad uspio doseći tri posto. Nitko drugi u Hrvatskoj koja je jedna izborna jedinica sa zabranjenim predizbornim koalicijama, u Sabor ne bi mogao ući. Osim kao gost.
Ti drugi su: Socijaldemokrati (1,5 posto), HSS (1,3 posto), Fokus (1,2 posto), Radnička fronta (1,2 posto), IDS (1,0 posto). U skupini ispod jedan posto potpore većina je stranaka vladajuće koalicije, poput HNS-a (0,9 posto), HSU-a (0,9 posto), HSLS-a (0,6 posto), donedavno i Reformista (0,7 posto). A tu su još Hrvatski suverenisti (0,9 posto), Ključ Hrvatske (0,9 posto) i na samom začelju stranka pokojnog Milana Bandića. Uvjerljivo druga politička snaga u zemlji su neodlučni čiji je broj ovaj mjesec 18,1 posto, izvijestila je Munižaba.
Tko bi se posebno trebao zamisliti ili zabrinuti zbog ovih rezultata HRejtinga?
'Ponajprije SDP. Manje trenutačnim, a više rezultatom koji bi tek mogao uslijediti. Taj zaključak proizlazi iz dijela istraživanja koje se odnosi na popularnost stranaka u pojedinim dobnim skupinama, a pokazuje da birači u najboljim i najproduktivnijim godinama SDP rijetko ili uopće ne doživljavaju. Primjerice, dobnoj skupini od 18-30 godina, prvi je izbor Možemo! (24,4 posto) i tik uz njih HDZ (23,3 posto). Samo 10,7 posto zaokružilo bi SDP, koji za birače u 30-ima kao da ne postoji. Njihov su prvi izbor HDZ (17,2 posto), pa Možemo (15,2 posto) i Most (11,2 posto).
Za iste tri stranke, samo nešto drukčijim redosljedom odlučuje se i dobna skupina do 50 godina. (HDZ 18,8 posto, Most 13,8 posto, Možemo 13,4 posto).
I sad slijedi obrazloženje teze s početka da je SDP stranka koja bi se najviše trebala brinuti zbog rezultata anketa. Zato što nešto bolje kotiraju jedino kod starijeg, odnosno zrelijeg biračkog tijela. Tako je za one do 60 godina SDP drugi izbor. (HDZ 23,8 posto, SDP 18,1 posto, Most 12,8 posto), kao i za one do 70 (HDZ 29,6 posto, SDP 19,1 posto, DP 11,9 posto). Za SDP, odmah nakon HDZ-a odlučit će se i generacija 70+. Treći izbor u dobnoj skupini između 50 i 70+ redovito je neka desna politička opcija - Most ili Domovinski pokret, predstavila je nove rezultate popularnosti političkih stranaka Tatjana Munižaba.
HRejting se provodi na uzorku od 1400 ispitanika uz najveću moguću pogrešku od +/- 2,95 posto i pouzdanost od 95 posto. Podaci su prikupljani od 14. do 17. studenog.