Ovaj vikend, točnije 23. ožujka, obilježava se Svjetski meteorološki dan, kada je 1950. službeno osnovana Svjetska meteorološka organizacija (WMO ), koja ima 185 članica diljem svijeta
To je jedinstvena mreža koja prikuplja, obrađuje i razmjenjuje oko 15 milijuna informacija dnevno i izrađuje čak 2000 vremenskih karata. WMO je već 1975. izdao prvu znanstvenu objavu o promjenama ozonske ovojnice, koja je bila preteča Bečkoj konvenciji, Montrealskom protokolu i njegovim naknadnim dopunama.
Upravo su podaci iz mreža posebnih meteorološko-ekologijskih postaja za mjerenje ozona, stakleničkih plinova i aerosola omogućili WMO-u, u posljednjoj četvrtini 19. stoljeća, uzbunjivanje svjetske javnosti zbog mogućih umjetno izazvanih globalnih promjena klime. U današnje vrijeme klimatskih promjena meteorolozi su postali važan stup društva o čijem radu ovise milijuni života diljem našeg planeta.
Ivan Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a, gostovao je uoči Svjetskog meteorološkog dana na HRT-u. Upitan je kako je moguće da ljudi vjeruju meteorološkim prognozama, ali skeptični su kada se govori o klimatskim promjenama.
vezane vijesti
'Prognoza vremena je nešto s čim smo svakodnevno suočeni. Dostupne su nam informacije kroz televiziju, kroz pisane medije, kroz portale, kroz aplikacije. Prognoze, recimo, danas, 2025., puno su kvalitetnije nego recimo 1995. ili 2005. godine. Znanstveno područje prognoze zaista kontinuirano napreduje. S klimatskim promjenama postoji određeni skepticizam i on je bio puno izraženiji možda prije 20 godina. Međutim, danas je broj klimatskih problema, broj toplinskih valova, oluja, požara, nešto što građani ponekad sami dožive u svojoj neposrednoj blizini I ljudi vide promjene. Ne možemo ih zanemariti.
Jako je zgodan primjer, negativan, sa snijegom. Svako od nas tko ima 30,40 godina se sjeća da je u 80-ima u Hrvatskoj bilo puno više snijega nego danas. Tog snijega otprilike svakog desetljeća ima pet posto manje nego prije, ali dovoljno da mi to uočimo i budemo uvjereni da klimatske promjene nisu nekakva znanstvena teorija, nego zaista ono što se događa oko nas', rekao je Güttler, glavni ravnatelj DHMZ-a.
Kazao je kako je 2024. bila najtoplija godina otkad postoje sustavna mjerenja. Pariškim sporazumom dogovoreno je da se klimatske promjene uspore od 1,5 do 2 stupnja. 'Ne možemo ih staviti na nulu, klima se mijenja zbog svih intervencija koje smo napravili u atmosferi. Ovo što se dogodilo prošle godine nije još kršenje tog sporazuma. Pariški sporazum bit će prekršen kad budemo imali razdoblje od 10,20 godina gdje će srednja temperatura biti veća od 1,5 stupnja. Mi ćemo nažalost probiti tu granicu', rekao je Güttler.
Naglasio je kako je svijet topliji, ali da još nije kataklizma - odnosno kraj svijeta. 'Kad bismo stali na 1,5-2 stupnja, većina zajednica mogla bi se prilagoditi na takvu klimu. Danas se takvim klimatskim promjenama neće moći prilagoditi najsiromašnije države, države koje imaju najnižu obalu, recimo Bangladeš', rekao je meteorolog.
