Otkako je Rusija 21. veljače 2022. priznala neovisnost područja ukrajinskih regija Donecka i Luhanska koja nisu pod kontrolom vlade, a potom 24. veljače 2022. izvršila ničim izazvanu i neopravdanu invaziju na Ukrajinu, EU je uveo niz sankcija bez presedana protiv Rusije, njima dopunjujući već postojeće mjere koje su uvedene protiv Rusije nakon što je 2014. nezakonito pripojila Krim i nije provela sporazume iz Minska.

Uoči godišnjice ruske invazije EU Parlament je organizirao panel na kojem se razgovaralo o tome što EU još može učiniti da se rat što prije okonča te o posljedicama rata na društvenu i gospodarsku sliku svijeta. Sudjelovali su David McAllister (EPP), šef Odbora za vanjsku politiku EU-a, Nathalie Loiseau (Obnovimo Europu), šefica Pododbora za sigurnost i obranu EU-a i Vsevolod Čensov, šef ukrajinske misije pri EU-u.

Sankcije koje bi trebale osigurati da Rusija snosi ozbiljne posljedice te tako onemogućiti sposobnost za daljnju agresiju uključuju ciljane mjere ograničavanja (pojedinačne sankcije), gospodarske sankcije i mjere u području viza. Pritom su pojedinačne sankcije usmjerene su na osobe koje su odgovorne za podupiranje, financiranje ili provedbu djelovanja kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine ili koje imaju koristi od tih djelovanja. Pored toga uvedene su i sankcije protiv Bjelorusije, kao odgovor na njezino sudjelovanje u invaziji te Iranu, zbog upotrebe njihovih bespilotnih letjelica u ratu.

David McAllister je istaknuo je kako je ovo vrlo tužna godišnjica ne samo invazije na Ukrajinu nego i napada na sigurnosnu arhitekturu cijele Europe. Istaknuo je kako podržava rezoluciju Europskom parlamenta o kojoj će se danas raspravljati u EP-u i kojom se od država članica EU-a zahtijeva postupno povećanje minimalnog dohotka kako bi u najmanju ruku bio iznad nacionalnog praga rizika od siromaštva (AROPE). Pored toga eurozastupnici pozivaju i da sustavi minimalnog dohotka budu dostupni socijalno ugroženijim skupinama i da se osiguraju poticaji za ponovno uključivanje radnika na tržište rada.

'Očekujemo sekundarne sankcije'

'Ako se ispune uvjeti, nadamo se da će uskoro započeti postupak pripreme Ukrajine za pristupanje EU-u. Nastavit ćemo postupno integrirati Ukrajinu na europsko jedinstveno tržište', istaknuo je McAllister te dodao da se očekuje i da se osnuje i poseban narodni sud za ratne zločine u Ukrajini. 'Očekujemo i paket sankcija za sve kompanije koje još uvijek trguju s Rusijom i da se u potpunosti onemogući transfer ruske zamrznute imovine', kaže McAllister.

Nathalie Loiseau ističe da će mir će doći s pobjedom Ukrajine. 'Ne postoji alternativa za Ukrajinu, i nama treba ta pobjeda, zato EU pokušava kontantno pokušava osigurati vojnu pomoć s okvirima onoga što raspolaže', keže Loiseau. Dodaje da je dosad tri milijarde eura europske pomoći Ukrajina već primila, ali posebice je istaknula važnost obuke ukrajinskih vojnika na teritoriju pojedinih država članica EU-a, poput Poljske i Njemačke. 'Do kraja zime 15.000 ukrajinskih vojnika proći će kroz europsku vojnu obuku. Situacija je jako teška i svaka odgoda pomoći košta nove ljudske živote, stoga moramo djelovati još brže', kaže.

Vsevolod Čensov smatra da je EU dosad učinio jako puno za ukrajinski narod i Ukrajina očekuje da će novi paket sankcija Rusiji biti još moćniji te da će uzeti u obzir i područje nuklearne energije. 'Trebaju nam nova rješenja za naoružanje, proizvodnja oružja mora se ubrzati jer nam vrijeme istječe', kaže Čensov. Dodao je da je svjestan da je povećanje proizvodnih kapaciteta oružja kompleksan proces i da će biti potrebne milijarde za to.

Svijet se mijenja, a s njim i Europska unija

Loiseau smatra Europa mora napraviti još više u kontekstu vojne pomoći, ali pritom naglašava da EU na taj način ne ratuje s Rusijom, nego djeluje u okvirima međuanrodnog prava. I ona se slaže kako treba ubrzati proces naoružavanja i proizvodnje novog oružja. 'Taj proces je u tijeku. Radimo na tome da potaknemo banke i ostale financijske institucije da ubrzaju porces osiguravanja novca za to', dodaje.

Loiseau kaže da je ovaj novi vojni smjer u kojem je EU krenuo za neke zemlje kulturna revolucija jer je EU zbog svoji temeljnih vrijednosti i želje za očuvanjem stabilnosti i mira godinama zanemarivao vojni sektor. Kako kaže, Europa je sada shvatila kako mora investirati više u vojnu industriju kako bi osigurala mir na njezinu teritoriju. 'Ako želite zaštiti sigurnost EU-a, morate raditi na vojnoj obrani. Došao je kraj iluzijama. Europa se više ne može oslanjati samo na meku moć. Svijet se mijenja', kazala je, dodavši kako je Europa kroz invaziju na Ukrajinu osvijestila i kako je njezina dosadašnja energetska ovisnost bila njezina ahilova peta.

Čensov je istaknuo i da je invazija na Ukrajinu potaknula i ideju o širenju EU-a, te kako je EU shvatio da njegovo povećanje znači i veću moć unije. Istaknuo je i problem trećih zemalja koje gospodarskom suradnjom s Rusijom omogućavaju Rusiji da zaobiđe europske sankcije poput Irana i Azerbajdžana. Stoga su, kako smatra, sankcije i prema tim zemljama od ključne važnosti.

Na pitanje novinara tko će snositi troškove obnove Ukrajine, McAllister kaže da će to biti zadatak generacije. 'Prošle godine smo u Lugansku već otvorili to pitanje i donijeli smjernice kojima bi se trebali voditi tijekom obnove Ukrajine', kaže. No ističe da primjena tih smjernica mora naposljetku biti transparentna i da bi trebala biti usklađena s europskim Green Dealom. 'Ovo je prilika da se, ako gledamo da će Ukrajina jednog dana postati članica EU-a, njezina prometna infrastruktura poveže s europskom te da se na taj način otvore i novi logistički kanali', ističe McAllister.

Sadržaj je dio projekta EU: solidarnost i oporavak koji se realizira u suradnji s Europskim parlamentom u Hrvatskoj.