Kakva je situacija na hrvatskom tržištu rada? Nedostatak radne snage gorući je problem. Raditi u Hrvatsku već godinama se dolazi ne samo iz susjednih zemalja, nego i s drugih kontinenata. Koliko radne snage uvozimo i kojih radnika najviše trebamo?
'Izašli smo snažno iz COVID krize, imali smo i energetsku krizu, ali to se nije prenijelo na tržište rada, djelom zbog vrlo snažnih COVID mjera kojima smo obuhvatili preko 700 tisuća radnika. I u konačnici to je dovelo do toga da ovo ljeto imamo najnižu nezaposlenost, rekao je.
Istaknuo je kako se stvaraju nova radna mjesta i potražnja za radnom snagom iznimno visoka, te da bilježimo dobre trendove.', kazao je Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u HRT-ovoj emisiji 'Otvoreno'.
vezane vijesti
'Traže se svi vidovi radne snage posebno kvalificirane i novi trend za RH 2015.-2016. je sve veći kontingent strane radne snage', rekao je Vidiš, dodavši kako smo prošle godine imali 130.000 odobrenih radnih dozvola, a ove godine smo već na 160.000 odobrenih radnih dozvola.
'Vidimo da je potražnja, ako gledamo neke sektore visoka, dakle broj osiguranika u nekim sektorima nam je rastao između 4-6% posebno građevina i cijeli sektor turizma, tako da je tu zaista velika konkurencija i između drugih država članica', rekao je Vidiš.
Dodao je kako osjećaju da su ušli i u eurozonu i u Schengen.
'Jako je veliki interes i drugih država da šalju ovdje svoju radnu snagu. Ono što je pozitivno je da uz te pozitivne brojke naš je čvrst stav da se negativni migracijski saldo okrenuo, dakle sve je manje odlazaka iz Hrvatske. A ono što sve više vidimo je i povratak hrvatskih državljana iz drugih država članica. Po mnogim projekcijama uvijek se govori da kada se dođe do nekih 80% BDP-a EU-a, da se ta radna snaga koja je izašla počinje vraćati nazad u svoje matične države, to je primjer Portugala, Španjolske i drugih. To se lagano događa i u Republici Hrvatskoj. Kada vi kažete nekim državama da je ovdje prosječna neto plaća više od 1160 eura, to je mamac za mnoge', istaknuo je Vidiš.
Josip Zaher, savjetnik predsjednika HGK i predsjednik HGK - Komore Zagreb rekao je kako je nedostatak radne snage postao najveći izazov gospodarstvenika.
'Na krilima ovog gospodarskog rasta, kakav je Hrvatska zabilježila zadnju godinu, demografija koja nam je svima poznata kakva je, i iseljavanje domaće radne snage u nekoliko zadnjih godina, došlo je do pritiska u rastu nekoliko sektora - građevine, turizma, industrije, prometa, ove godine i trgovine, i nedostatak radne snage je postao najveći izazov gospodarstvenika, odnosno poslodavaca. Domaćih nema, a naše najpotentnije županije i gradovi, poput Zagreba i Zagrebačke županije, Istre, Splitsko-Dalmatinske županije, su absorbirali velik broj ljudi i zbog toga je radna snaga dijelom došla i izvana', istaknuo je.
Dodao je kako bazen koji je oko nas dugi niz godina punio radna mjesta u Hrvatskoj - Bosna, Makedonija, Srbija, polako presušuju i da je u ovom momentu jako puno radnika iz dalekih zemalja.
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata istaknuo je kako su naše plaće apsolutno preniske.
'Pitanje je kome smo mi mamaca s plaćom od 1160 eura i što je takva plaća učinila u Hrvatskoj da se ljudi isele van. Činjenica je da smo mi unutar Europske unije na dnu sa tim plaćama kad gledamo kolika je cijena sata rada u Hrvatskoj u odnosu na neke druge zemlje, već na susjednu Sloveniju gdje je za 50-ak% veća cijena sata rada nego što je u Hrvatskoj, u Austriji, Njemačkoj gotovo tri puta veća cijena sata rada nego ovdje. A cijene su s druge strane čak i veće nego što su u tim istim zemljama u kojima je tri puta veća cijena sata rada nego ovdje. Onda je jasno što su te plaće napravile sa hrvatskim radnicima', istaknuo je.
'Nama ne dolaze raditi ljudi iz Njemačke, Austrije, Slovenije. Tamo odlaze naši. Nama dolaze ljudi iz Nepala gdje je plaća koju oni primaju 140-150 eura. Dolaze iz nekih drugih zemalja gdje su isto tako mala primanja. Dakle, mi smo upravo sa takvim politikama niske plaće s jedne strane i cijelo vrijeme nadomještanje nedostajućih radnika stranom radnom snagom, najprije kroz kvote koje su bile 500, 1000, 3000, 5000, 8000 pa i više, na kraju te kvote zamijenili testom tržišta rada koji je pokazao hrpu loših strana, gdje se vidi sva sila muljanja, prevara na koji način se ljudi dovlače ovdje. Gleda se za jedan posao, a na kraju ti ljudi rade drugi posao', rekao je.
