Jednosatni razgovor koji je vođen u subotu u Ljubljani, nakon trilateralnog sastanka predsjednika Hrvatske, Slovenije i Austrije Kolinde Grabar-Kitarović, Boruta Pahora i Heinza Fischera, emitiran je u nedjelju. U njemu se predsjednica osvrnula na gospodarsko i socijalno stanje u Hrvatskoj te na svoja nastojanja da pokrene socijalni dijalog.

Predsjednica je rekla da je svjesna da ona nema izvršne ovlasti ali da može kao arbitar pokretati na procese, te da u tom smislu mnogo obilazi teren i razgovara s ljudima, a u dijalogu s javnim osobama potiče na otvorenu raspravu o problemima, kako bi se vidjela različita mišljenja.

Kao glavnu ideju izlaska gospodarstva iz krize, ona je ocijenila da je malom i srednjem poduzetništvu potrebno dati "prostora da dišu" stvaranjem pozitivne klime za investicije, te da uskoro namjerava organizirati savjetovanje na kojemu bi se govorilo o zapošljavanju i socijalnom stanju u Hrvatskoj.

Predsjednica Grabar-Kitarović naglasila je da bi željela potaknuti jači dijalog sadašnje vlada i oporbe, kako bi se došlo do političkog konsenzusa o budućnosti.

"Bez tog dijaloga i konsenzusa neće biti izlaska iz krize", rekla je predsjednica te dodala da ne želi upirati prstom samo u sadašnju vladu jer su na sadašnje stanje utjecale i međunarodne okolnosti. Međutim, rekla je da je sadašnja vlada četiri godine na vlasti i da njezine mjere nisu rezultirale pozitivnim posljedicama. Broj nezaposlenih vrlo je velik, mnogi mladi ljudi napuštaju Hrvatsku, a gospodarska je aktivnost veeć šest godina u padu, rekla je predsjednica.

Ona je ponovila da inzistira na sazivanju posebne sjednice vlade na kojoj bi ona "položila račune građanima" o tome što je do sada uradila, te da u tome ne vidi nikakav problem jer vlada ionako redovno zbog članstva u EU-u "polaže račune Bruxellesu".

Rekla je da je razočarana što se "ideološkim raspravama", kao što je ona o ulozi Tita ili o prošlosti, "odvlači pažnja" od pravih pitanja koja su u Hrvatskoj po njenim riječima uz prvom redu sadašnje gospodarsko i socijalno stanje i budućnost.

Rekla je da je razočarana i stanovitim pesimizmom i beznađem koje se u zemlji osjeća, dok ona smatra da treba jačati zajedništvo i "vjeru u sebe".

Između ostalog, navela je da bi Hrvatska i europska sredstva mogla bolje i učinkovitije povlačiti ako bi se postupci decentralizirali i kad bi više uloge imale županije i gradovi.

Što se tiče pitanja u vezi s odnosima Hrvatske i Slovenije, predsjendica je među ostalim rekla da je riječ o prijateljskim narodima i državama čiji je raspon pitanja koja ih povezuju i gdje imaju zajendičke interese mnogo širi od eventualnih otvorenih pitanja.

Granično pitanje prepušteno je u suglasnosti obiju država međunarodnoj arbitraži i tu se nema što dodati, pitanje Ljubljanske banke i njenih štediša je komercijalno pitanje banke i privatnih osoba i njihove će depozite trebati vratiti po presudi Europskog suda za ljudska prava, nevale je među ostalim.

Kolinda Grabar-Kitarović je naglasila da iz kontakata sa srbijanskim predsjendikom Nikolićem ima osjećaj da i službeni Beograd ne odobrava nego osuđuje neke neprihvatljive ekscese Vojislava Šešelja kojemu ne treba pridavati više pažnje nego on zaslužuje.

Rekla je da iz Beograda ima "pozitivne signale" u vezi budućih odnosa Srbije sa Hrvatskom i rješavanja otvorenih pitanja.

Na pitanje o problemu ćirilice u Vukovaru, kazala je da je za poštovanje zakona, ali da nametanje i forsiranje ćirilice u Vukovaru na natpisima javnih ustanova "otvara stare rane" Hrvatima u tom gradu koji su pretrpjeli stradanja, da to ne smiruje niti normalizira situaciju niti za srpsku manjinu i da se nada kako će lokalna vlast za to naći adekvatno i pametno rješenje.

"Teško je o tome govoriti ako ne dođete u Vukovar", rekla je, dodavši da je nametanje ćirilićnih tabli provedeno tako da je u gradu izazvalo "nemir". Zato je za donošenje zakona o pijetetu prema Vukovaru, a dodala je da Vukovarci sadašnjoj vladi zamjeraju što u grad dolazi samo jednom godišnje i što se ne rješevaju treški ekonomski problemi u njemu.

Što se tiče BiH, predsjendica je istakla da je stabilnost u toj zemlji za Hrvatsku od bitnog značenja, da ona želi da se ta država ustroji tako da se osigura njezina emancipacija, kako bi funkcionalno djelovala, ali da Hrvatska ima i specifični interes za dobro stanje u BiH zbog hrvatskog naroda koji je u BiH konstitutivan.

Potvrdila je da neće otići u Moskvu na rusku proslavu 70. obljetnice svršetka Drugog svjetskog rata, rekavši da bi zbog sadašnje Putinove politike to bio pogrešni signal.