Iznenađujući podatak da se hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović našla na listi 30 političarki koje lobistička skupina womansg.org, što se bori za to da idući glavni tajnik UN-a bude žena, smatra vrijednim te funkcije nisu željeli komentirati u Uredu hrvatske predsjednice
Međutim, iz kruga njezinih suradnika saznajemo da je predsjednici svakako ugodna spoznaja da je svrstana među 30 najutjecajnijih političarki svijeta. No kako je Grabar Kitarović, kao i Angela Merkel, kancelarka Njemačke, i Dalia Grybauskaite, predsjednica Litve, koje su se također našle na listi, izabrana na mandat od pet godina, ona će se svakako posvetiti svom radu u Hrvatskoj.
Zanimljivo je to da potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić nije našla svoje mjesto na listi lobističke skupine womansg.org. Iz HNS-a su nam poručili da Pusić ne želi komentirati to jer se u tekstu New York Timesa ne spominju konkretna imena, već je riječ samo o poveznici na neformalnu listu koju je sačinila spomenuta lobistička skupina.
Podsjetimo da se u uredničkom vikend-komentaru The New York Times pozabavio bitkom za novog glavnog tajnika UN-a koji će zamijeniti Ban Ki-moona nakon što mu istekne mandat 31. prosinca 2016. U tekstu se pitaju je li nakon osam muškaraca na čelu UN-a konačno sazrelo vrijeme za ženu.
Upravo za to zalaže se lobistička skupina womansg.org te je na svojim stranicama ponudila biografije 30 moćnih žena koje bi prema njihovom mišljenju bile idealne za funkciju glavne tajnice. Osim spomenutih, na listi su se našle Louise Arbour, prva tužiteljica Haškog suda, bivša šefica diplomacije Europske unije Catherine Ashton, donedavna danska premijerka Helle Thorning-Schmidt, liberijska predsjednica Ellen Johnson Sirleaf i druge.
Ono što je posebno poražavajuće po ambicije Vesne Pusić da zasjedne na čelo UN-a činjenica je da su se na listi našle kandidatkinje koje najbolje kotiraju u javnosti ako zaista budući glavni tajnik bude žena iz istočne Europe, a to su Irina Bokova, glavna direktorica UNESCO-a, i Kristalina Ivanova Georgieva, potpredsjednica Europske komisije za proračun i ljudske resurse, te bivša novozelandska premijerka Hellen Clark, ako to bude žena izvan istočne Europe.
Međutim, konačnu riječ daju stalne članice Vijeća sigurnosti (SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska) koje su dogovorom izabrale sve dosadašnje glavne tajnike UN-a, a one ne gledaju blagonaklono na najavljene promjene koje bi im oduzele moć u odlučivanju o izboru čelne osobe UN-a.
Zbog toga, prema pisanju The New York Timesa, Hrvatska i Namibija u Glavnoj skupštini UN-a predvode inicijativu za više transparentne izbore za glavnog tajnika UN-a.
