'Središnja država je zakazala u stvaranju uvjeta bržeg gospodarskog razvoja. Kriza koja traje sedam godina dodatno je otežala gospodarsko i socijalno stanje u svim našim krajevima, što je uzrokovalo opravdano nezadovoljstvo Slavonaca odnosom središnje vlasti prema Slavoniji. No, razvoj pojedinih hrvatskih krajeva ne može se osigurati izvan konteksta razvoja cijele države. Regionalna politika može biti uspješna samo ako je državna politika uspješna', poručila je Grabar-Kitarović na svečanoj sjednici Gradskog vijeća, kojom je obilježen Dan grada.

Obrativši se uzvanicima, kazala je kako je Hrvatska ostvarila povijesnu težnju za slobodom i neovisnošću, ali da je zanos splasnuo kada smo ušli u EU i NATO i kada smo trebali ostvariti gospodarski oporavak i bolji život. Tomu je, smatra, više uzroka, ali je najveći 'nedostatak državne politike koja bi bila izraz zajedničke opredijeljenosti svih sastavnica političkog života, za utvrđivanje čvrstih strateških smjernica gospodarskog razvoja'. Bez toga, dodala je, ni razvojna politika jedinica lokalne samouprave nije mogla imati većega uspjeha.

Predsjednica je upozorila kako je od sredine prošle do sredine ove godine broj aktivnog stanovništva u Osječko-baranjskoj županiji manji za 3.719 osoba, najviše zbog iseljavanja, a pribroje li se i negativne stope prirodnog prirasta, dobivaju se, upozorava, brojke koje ugrožavaju samu životnu supstanciju Slavonije, ali i Hrvatske. Naglasila je kako je nedopustivo da Slavonija izumire, da ostaje bez svoga stanovništva, dok njezina mladost razvija tuđa gospodarstva i oživljava druge države. 'Te negativne procese moramo zaustaviti', kazala je predsjednica i dodala kako Hrvatskoj treba jasna razvojna vizija, odlučnost i zajedništvo u provedbi.

Grabar-Kitarović je ustvrdila da će nova vlada u tom smislu imati golemu odgovornost, pri čemu bi njezina prva zadaća, smatra, trebala biti poreznim rasterećenjima plaća i tvrtki omogućiti ubrzano investiranje i zapošljavanje, ne samo kako bi zaustavili iseljevanje, nego i omogućili povratak iseljenih. Kako Slavonija više ne bi bila 'zemlja mrtvih kapitala', dodala je, nova vlada imat će i odgovornost provesti decentalizaciju te županijama, gradovima i općinama dati veće fiskalne mogućnosti oblikovanja vlastitog razvoja.

Za dosadašnju monetarno-kreditnu politika rekla je kako je više imala značaj iscrpljivanja, nego razvoja gospodarskih resursa, pa stoga očekuje od nove vlade, monetarnih i financijskih subjekata, promjenu novčarske politike prema stanovništvu i gospodarstvu. Posebice hrvatska poljoprivreda treba kreditnu politiku, koja će omogućiti jeftinija ulaganja u proizvodnju, rekla je predsjednica, koja očekuje da se, u idućem mandatnom razdoblju, pristupi osnivanju posebne banke za poljoprivredni razvoj sa sjedištem u Osijeku.

Osječki gradonačelnik Ivan Vrkić istaknuo je kako je u Osijek u zadnjih godinu dana uloženo preko 900 milijuna kuna te da je ovaj grad, za razliku od Zagreba, Zadra, Varaždina i Splita, ušao u drugi krug u izboru za europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. Nabrajajući mnoge osječke znamenitosti i vrijednosti, Vrkić je posebno izdvojio osječku Treću gimnaziju, koja je kroz svoju povijest iznjedrila 30 akademika i dva nobelovca – Lavoslava Ružičku Vladimira Preloga. Predsjednik osječkog Gradskog vijeća, Anto Đapić naglasio je kako Osijek gradi svoju budućnost u duhu bogate tradicije, a istovremeno odgovara svim zahtjevima modernog doba.

Zaslužnim pojedincima i ustanovama uručena su javna gradska priznanja, a nagradu za životno djelo dobio je bivši rektor i profesor emeritus osječkoga Sveučilišta Stanislav Marijanović, za doprinos kulturnom i znanstvenom životu grada.