Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Ljubljani je, na Kongresnom trgu, dočekana sa svim državnim i vojnim počastima te se kratko susrela i s građanima slovenske prijestolnice, nakon čega je održala razgovore sa svojim domaćinom, predsjednikom Borutom Pahorom u četiri oka i konzultacije članova izaslanstava.

Govoreći zajedno s Pahorom na konferenciji za novinare nakon razgovora, hrvatska je predsjednica istakla da su odnosi dvaju naroda i dviju država koje su prije 25 godina proglasile i ostvarile samostalnost prijateljski i da su takvi i njeni odnosi sa slovenskim predsjednikom, o čemu svjedoči i to što su se bilateralno i u raznim drugim prigodama susreli i razgovarali već 16 puta od kada je prije godinu i pol stupila na dužnost.

Hrvate i Slovence povezuje višestoljetno prijateljstvo i dobrosusjedstvo, što je potvrđeno i u povijesnim događajima kad su i Slovenija i Hrvatska proglasile samostalnost, a danas su svjesne koliko je za slobodu i međunarodno priznanje, te ulazak u međunarodne organizacije i integracije trebalo napora i truda, istakli su predsjednica Grabar-Kitarović i predsjednik Pahor.

Hrvatska je predsjednica priznala da u međusobnim odnosima još ima otvorenih pitanja, te da je bilo razdoblja kad je komunikacija među državama bila slabija, ali je dodala da je pozitivnih dimenzija u odnosima Zagreba i Ljubljane mnogo više od postojećih problema.

Otvorena pitanja rješavat ćemo u duhu prijateljstva, istakla je predsjednica Grabar-Kitarović.

Ukazala je na visok stupanj suradnje u okviru EU-a i NATO-a, te kroz inicijativu Brdo - Brijuni, usmjerenu u stabilizaciju i jačanje povjerenja u regiji, te dodala da obje zemlje podržavaju reforme u državama koje žele ući u EU.

Slovenski je predsjednik, izražavajući dobrodošlicu hrvatskoj predsjednici, kazao da njen dolazak u Ljubljanu na njegov poziv ima karakter službenog i prijateljskog posjeta, pred središnju slovensku proslavu 25. obljetnice samostalnosti koja će se održati u petak, u nazočnosti predsjednika svih susjednih država, te njemačkog predsjednika Joackima Gaucka.

"Obje su države prije 25 godina istog dana u svojim parlamentima donijele potrebne mjere za osamostaljenje, te se odmah nakon toga i međusobno priznale", kazao je Pahor, prisjećajući se povijesnih događaja u koje su Slovenci i Hrvati išli zajedno.

Pahor je istaknuo da su dvije države od tada napravile velik napredak u međusobnim odnosima i na međunarodnom planu, pa su članice EU-a, NATO saveza i mnogih drugih organizacija i integracija, a zajedno podržavaju uključivanje država zapadnog Balkana koje to žele u euroatlantske integracije, čime se širi prosperitet i sigurnost regije.

Pahor je istaknuo da velik broj Hrvata dolazi u Sloveniju na odmor a velik broj slovenskih turista svake godine na hrvatsku obalu, te naveo podatak da je međusobna robna razmjena lani iznosila čak 3,4 milijarde eura, povećavši se za 14 posto u odnosu na prethodnu.

"S Hrvatskom ekonomski surađujemo više nego s velikom Rusijom", ilustrirao je Pahor, dodavši da je Hrvatska vrlo interesantna slovenskim ulagačima koji su u nju mnogo investirali i žele to dalje činiti.

Pahor je naglasio da među ostalim podržava i inicijativu hrvatske predsjednice o povezivanju na liniji Baltik-Jadran-Crno more, usmjerenu jačanju suradnje država srednje Europe na energetskom i prometnom planu, te ekonomskom povezivanju općenito.

Predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović i predsjednika Pahora novinari su na tiskovnoj konferenciji pitali i o otvorenim pitanjima koje između Hrvatske i Slovenije još postoje, te dobili odgovor da će se oni riješiti na pravi način, jačanjem veza i povjerenja.

Hrvatska predsjednica kazala je da su među otvorenim pitanjima uz štednju hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci i granični prijepor te neka druga, poput statusa hrvatske manjine u Sloveniji koja nije ustavno priznata, ali je ocijenila da se sve može riješiti na razuman način i dogovorom.

Ona i slovenski predsjednik ponovili su nepromijenjena stajališta kad je riječ o graničnom prijeporu koji je lani doveo do raskidanja arbitražnog sporazuma od strane Hrvatske.
Pahor je kazao da je lani došlo do napetosti i lošije komunikacije nakon arbitražnog skandala, te naglasio kako ne želi prejudicirati kako će ubuduće reagirati arbitražni sud.

Nada se, kako je rekao, da će arbitraža biti nastavljena a stajalište Ljubljane je kako je arbitražni sporazum i dalje važeći međunarodni dokument.

"Međunarodne sporazume treba poštovati, 'Pacta sund servanda'", kazao je Pahor, dodavši da isto to važi i za tužbe pokrenute pred hrvatskim sudovima zbog prenesenih deviznih depozita hrvatskih građana koji su pred raspad Jugoslavije štedjeli kod Ljubljanske banke.

Prema stajalištu Slovenije, pojasnio je Pahor, te bi tužbe trebalo obustaviti jer tako diktira sporazum iz Mokrica koji su prije tri godine, pred ulazak Hrvatske u EU, potpisali tadašnji premijeri Zoran Milanović i Janez Janša.

Kolinda Grabar-Kitarović pojasnila je da stajalište Hrvatske oko arbitražnog sporazuma ostaje nepromijenjeno jer drži da je izašla iz arbitražnog postupka koji je "nepovratno kompromitiran", ali da je hrvatska strana spremna na razgovore o novom načinu rješavanja graničnog spora. "Mislim da to trebamo riješiti bilateralno te naći neko životno rješenje", rekla je.

Što se tiče štednih uloga hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci, predsjednica je rekla kako očekuje da će se to izvršiti prema presudi Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, i to tako da se prema hrvatskim štedišama postupa onako kako je Ljubljanska banka postupila kad je isplaćivala štediše u samoj Sloveniji.

Kada se radi o žilet-žici postavljenoj na granici Hrvatske i Slovenije, hrvatska je šefica države pozvala na njezino uklanjanje. "Prije svega, zbog nedostatka suradnje Hrvatske sa susjedima prošle godine danas imamo žilet-žicu. Vjerujem da su sazreli uvjeti za uklanjanje i pozivam tebe Borute da maknete žicu", poručila je predsjednica Pahoru na što je on rekao da će slovenska vlada maknuti žicu u "razumnom roku", nada se "što prije".

Predsjednica Grabar-Kitarović svoj posjet Sloveniji nastavlja u petak, kada će se među ostalim sastati i s premijerom Mirom Cerarom, predsjednikom parlamenta Milanom Brglezom, te ljubljanskim gradonačelnikom Zoranom Jankovićem.

U petak navečer sa svojim domaćinom te predsjednicima Mađarske, Italije, Austrije i Njemačke, prisustvovat će svečanom obilježavanju 25. obljetnice državnog osamostaljenja Slovenije na gradskom trgu u Ljubljani.