Inicijativa Za snažno civilno društvo! organizirala je već tijekom prošlog mjeseca par akcija kako bi podsjetilo i upozorilo koliko su organizacije civilnog društva važne za izgradnju demokracije i ljudskih prava u Hrvatskoj, a danas se već više od nekoliko stotina građana predstavnika više od 400 udruga okupilo u koloni koja se proteže Ćirilometodskom sve do Banskih dvora na Markovu trgu kako bi Vladi urudžbirali apel da sačuva model podrške razvoju civilnog društva, a time i razvoj demokratskog društva.

'Apel smo htjeli urudžbirati zbog svih stvari koje su se dogodile u posljednjih mjesec dana', objasnila je novinarima Mirela Travar iz Inicijative za snažno civilno društvo, koja je, kako javlja Hina, podsjetila da je izmijenjena Uredba o raspodjeli sredstava od igara na sreću kojom su 'drastično srezana sredstva za razvoj civilnoga društva'. Uredba je, također je podsjetila, donesena tako da je ignoriran javni dijalog te mimo ustavnih i demokratskih procedura, bez strateških i analitičkih podloga.

Uskoro će posve biti ukinut novac za udruge?

Štoviše, postoje, tvrdi, informacije i da izmjena te stavke u Uredbi nije jedna stvar, 'koja, možda, prijeti'. Trenutno se, navodi, blokira sastavljanje Upravnog odbora Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva kao i drugih zaklada koje se bave podrškom organizacijama civilnoga društva, kao što je zaklada Kultura Nova.

Dolazi do paralize institucija koje su dugo godina djelovale kao podrška jednom sustavu koji je uzoran i izvozni model Hrvatske u druge zemlje, ističe Travar. Dolaze, upozorava i informacije da će se mijenjati Zakon o lutrijskim sredstvima i da će se ukinuti novac za udruge. 'Cijeli sustav se počeo urušavati nakon izmjene Uredbe o raspodjeli prihoda od igara na sreću i očito će se dalje urušavati, zato ovo želimo javno komunicirati. Direktne posljedice urušavanja sustava imaju nekoliko aspekata, jedan je da se slabi samo civilno društvo, a drugi da se fondovi EU neće moći povlačiti onako kako su se trebali pa dolazi do paralize Europskog socijalnog fonda', navodi Travar.

Apel, koji supotpisuju 435 organizacija civilnog društva, u povodu usvajanja Odluke Vlade vezane za preraspodjelu novčanih sredstva unutar dijela prihoda od igara na sreću za 2016., pozivaju Vladu da razmotri sljedeće činjenice i stavove, kako se navodi apelu, koji prenosimo u cijelosti:

'Uspostavljen institucionalni model razvoja civilnog društva kao i sustav financiranja organizacija civilnoga društva u Republici Hrvatskoj, dobar je primjer i uzor u kvalitetnoj i transparentnoj izgradnji sustava podrške razvoju civilnog društva, koji je prepoznat u zemljama u tranziciji u susjedstvu, ali i šire na području Euromediterana. Brojne su strane delegacije učile iz naše prakse i postignuća te koristile naš primjer za izgradnju i unaprjeđivanje podrške razvoju civilnoga društva u svojim zemljama. Važnu ulogu u tom procesu imaju Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva i Savjet za razvoj civilnog društva, koji su ujedno i temelj našeg ugleda i kredibiliteta u međunarodnoj zajednici kada je riječ o demokratskim dosezima razvoja civilnoga društva.

Republika Hrvatska zadnjih desetak godina sustavno radi na poboljšavanju i transparentnosti dodjele javnih sredstava udrugama primjenjujući model suradnje između donositelja odluka i organizacija civilnoga društva. Promjena raspodjele iz sredstava igara na sreću, a koja je usvojena bez temeljite procjene učinka i utjecaja za svako pojedino područje, praksa je koja dugoročno neće doprinijeti kvaliteti rada udruga ili poboljšanju statusa najugroženijih u društvu, koji često ovise o uslugama koje pružaju udruge.

Organizacije civilnog društva koje rade na demokratizaciji i razvoju civilnoga društva upravo su one koje predvode brojne procese suvremenih inovativnih društvenih rješenja i vrlo često upravo one daju podršku organizacijama koje djeluju u najrazličitijim društvenim područjima (obrazuju, savjetuju, pomažu u pripremi i provedbi projekata iz domaćih i EU fondova). Smanjenjem sredstava ozbiljno se ugrožava ne samo mreža potpore već i djelovanje i opstanak brojnih organizacija koje pružaju direktne socijalne usluge najranjivijim skupinama u društvu.

Paušalna procjena smanjenja sredstava u bilo kojem programskom području bez procjene njihovog doprinosa demokratizaciji, poštivanju ljudskih prava, socijalnoj koheziji, neformalnom obrazovanju, ukupnom poboljšanju kvalitete života i doprinosu mjerama iz nacionalnih strategija, ugrozit će međusektorsku suradnju i sinergiju, u koju se ulagalo godinama, iz najrazličitijih izvora financiranja, a koja je do sada urodila brojnim pozitivnim promjenama prema održivijem društvenom i gospodarskom razvoju.

Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava samo su neka od tijela državne uprave koja dugi niz godina aktivno koriste resurse udruga koje rade na razvoju civilnoga društva, bilo u kreiranju javnih politika, praćenju provedbe pojedinih programa podrške iz EU, partnerskim projektima i dr. Udruge daju svoj volonterski doprinos stručnim znanjima, vremenom i entuzijazmom (npr. prve project ficheve i Upute za podnositelje projektnih prijedloga su pisali stručnjaci iz civilnog sektora).

Primjer strategija u kojima su ključnu ulogu odigrali stručnjaci iz udruga u poticanju donošenja razvojnih dokumenata i aktivnom sudjelovanju u izradi su Nacionalna strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti Republike Hrvatske, Nacionalna strategija za razvoj socijalnog/društvenog poduzetništva u RH, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o volonterstvu, Nacionalni program za razvoj volonterstva, Nacionalni program za mlade, Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva, Obiteljski zakon i još brojni drugi.



Tijekom svih ovih godina, udruge su aktivno podržavale uvođenje sustava transparentne dodjele financijske podrške iz javnih sredstava i uvijek su spremne doprinijeti poboljšanju sustava dodjele. Uz podršku Nacionalne zaklade je pokrenut decentraliziran model financiranja razvoja civilnog društva u okviru kojega se provodi i terensko praćenje provedbe dijela projekata financiranih javnim novcem, što predstavlja ključni element mjerenja socijalnog i ekonomskog utjecaja rada udruga. Zagovaramo i sudjelovat ćemo u otvorenom dijalogu i procjeni učinka organizacija civilnoga društva i kvaliteti rada organizacija te konkretnog utjecaja na poboljšanju kvalitete življenja u zajednicama i stanja za najranjivije skupine.

Razvijeno civilno društvo odlika je svih demokratski i ekonomski razvijenih društava. Ishitrene i nedovoljno utemeljene odluke mogu dugoročno narušiti ili u nekim slučajevima u potpunosti izbrisati mehanizme i procedure koje su se gradile godinama. Usvojeni model raspodjele sredstava izravno će utjecati na održivost rada malih lokalnih udruga koje aktivno doprinose rješavanju lokalno prepoznatih problema i razvoju svojih zajednica.

U vrijeme visoke nezaposlenosti, ne treba zaboraviti da udruge zapošljavaju značajan broj ljudi, uključujući i one u nepovoljnom položaju koji su teško zapošljivi. Udruge raspolažu znanjima i vještinama u pripremi projektnih prijedloga te u potpunosti apsorbiraju sredstva Europskih fondova namijenjena za njihove projekte, ali i sudjeluju u partnerskim projektima s jedinicama lokalne samouprave i drugim javnim institucijama.

Apeliramo na Vladu Republike Hrvatske da u strateškim odlukama povezanima s razvojem civilnog društva poštuje izgrađen model podrške razvoju civilnog društva i uspostavljene institucije Vladinog ureda za udruge, Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva i Savjeta za razvoj civilnog društva. Također, Vladu Republike Hrvatske pozivamo da poštuje demokratske procedure parlamentarne rasprave, javnog dijaloga te argumentiranog oblikovanja i donošenja javnih politika i ne donosi odluke koje su u suprotnosti s temeljnim načelima i dobrim praksama društvenog razvoja na razini EU i Vijeća Europe.'