Do listopada 2017. sklopljeno je 16.045 brakova, od toga 8439 crkvenih i 7606 građanskih. Riječ je o nastavku trenda koji možemo pratiti barem deset godina unazad. U postocima, od ukupnog broja sklopljenih brakova, na crkvene u prošloj godini otpada 52,5 posto.

U 2016. taj postotak je iznosio 53,4, a godinu ranije 54,3 posto. Otprilike za jedan postotni bod svake godine pada broj sklopljenih crkvenih brakova u odnosu na broj onih sklopljenih pred matičarom. Koliki je pad, najbolje to dočarava podatak da je još 2009. postotak crkvenih brakova iznosio 63,5 posto.

Jedino što se ne mijenja jesu dijelovi Hrvatske u kojima je građanski brak popularniji od onog vjerskog.

U Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji posljednjih godina broj građanskih gotovo je pa dvostruko veći od broja crkvenih brakova.

U 2017. građanski brakovi prednjače i u Sisačko-moslavačkoj te Virovitičko-podravskoj županiji.

Sudeći prema statistici, najtradicionalniji dijelovi Hrvatske su Slavonija i srednja Dalmacija. U Brodsko-posavskoj županiji do listopada 2017. sklopljeno je tako 419 crkvenih i 254 građanska braka. U Osječko-baranjskoj rezultat je 670 naspram 437 u korist crkvenih brakova.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji sklopljena su 1073 vjerska i 793 građanska braka.

Grad Zagreb godinama ima podjednak broj i vjerskih i građanskih brakova, s time da posljednjih nekoliko godina trend ukazuje na rast brakova sklopljenih pred matičarom. Tako je u prošloj godini u Zagrebu na taj način sklopljeno 1496 brakova, a u crkvama su sklopljena 1472 braka.

Ančić: Dolazi do transformacije braka

Sociolog s Instituta za društvena istraživanja Branko Ančić za tportal kaže kako je nezahvalno postotak sklopljenih crkvenih brakova uspoređivati s postotkom onih koji se prema popisu stanovništva izjašnjavaju katolicima, a riječ je o 86 posto popisanih. 'Brojke se uzimaju selektivno, a pitanje religioznosti je kompleksnije. Osoba može biti religiozna na razne načine. Postoje razlike između konfesionalne identifikacije i religijske prakse pa su zato te brojke u diskrepanciji', objašnjava.

Napominje da dolazi do transformacije braka općenito. 'Brak više nema istu ulogu kao nekad. Stope razvoda su sve veće i veće. To govori u prilog tome da brak kao tradicionalna forma prolazi kroz metamorfoze. Isti razlozi koji uzrokuju smanjenje broja brakova utječu i na pad crkveno sklopljenih brakova', zaključuje Ančić.

Uzinić: Kvaliteta je bitnija od kvantitete

Dubrovački biskup Mate Uzinić za tportal kaže kako je teško iz navedenih statističkih podataka izvlačiti precizne zaključke. Treba znati, napominje, da se ovdje ne govori samo o prvom sklopljenom braku, nego o svim građanski sklopljenim brakovima, pa i onima koji su se više puta vjenčavali, dok je po kanonskom pravu moguće sklopiti brak samo jedanput. 'Zato je također teško ove podatke dovoditi u izravnu vezu s padom praktičnih katolika', naglašava.

'Vjerski život i praksa danas imaju sve manje utjecaja na shvaćanje braka kod vjernika te i to utječe na smanjenje broja brakova u vjerskom obliku, ali i na broj rastava. To ne možemo dovoditi u izravnu vezu s tim je li netko samo deklarirani ili i praktični katolik jer iza svakog bračnog para stoji osobna, često vrlo specifična situacija koju sama statistika ne može obuhvatiti', kaže Uzinić.

Smatra da ove brojke trebaju na neki način trgnuti crkvene službenike.

'Ovi podaci svakako pokazuju da postoji znatan prostor za rad crkvenih službenika i angažiranih vjernika laika na poboljšanju ženidbenog pastorala, potpori bračnim parovima i obitelji kao najvažnijoj ustanovi ljudskog društva', kaže.

Poručuje kako je od kvantitete važnija kvaliteta te kako je od broja sklopljenih crkvenih brakova važnije to koliko su oni kvalitetno pripremljeni.

'Kršćani naime sebe smatraju solju, kvascem ili svjetlom koje treba pomoći drugima i pokazati dobar primjer i istinsku predanost vrijednostima, pa je čak važnije i od broja kanonski sklopljenih ženidaba to koliko su one kvalitetno pripremljene te koliko im organizirana kršćanska zajednica može u tome pomoći', zaključuje dubrovački biskup.

Vučković: Postotak je zapravo visok

Prof. dr. sc. Ante Vučković profesor na Splitskom KBF-u za tportal je kazao kako je broj crkveno sklopljenih brakova zapravo visok s obzirom da je postotak praktičnih vjernika znatno niži od onih 86 posto nominalnih katolika.

'Visoki postotak ljudi koji se izjašnjavaju vjernicima govori o katoličanstvu kao dijelu identiteta u kojem se prepoznaju. To, naravno, ne znači da žive vjeru u praksi. Velikom dijelu tih ljudi samo izjašnjavanje vjernikom je dovoljno da se tako osjećaju. Ne smatraju svojom obvezom nešto dodatno. Oni će ponekada otići na misu, možda i na neki sakrament, ali njihova pripadnost se sažima u izjašnjavanju pripadnosti. Pođemo li od postotka vjernika koju redovito dolaze nedjeljom na misu, zapravo je i postotak crkvenih vjenčanja visok', pojašnjava za tportal.

Napominje da mladenci koji žele crkveno vjenčanje, a nemaju vezu sa svojom župnom zajednicom za to imaju različite motive, od odnosa u obitelji, obreda, svečanosti...

'Meni se čini da razloge zbog kojih parovi idu samo na civilno vjenčanje valja tražiti više u njihovoj životnoj orijentaciji i praksi, nego li u mogućom strahovima od gubitka prava na sakramentalni život. Onaj komu je sakramentalni život važan ne pristaje lako na brak bez crkvenoga blagoslova. Onaj komu sakramentalni život nije važan, i ako se vjenča u Crkvi, ne mijenja lako svoju životnu praksu', zaključuje Vučković.