Nakon ekoloških udruga iz Hercegovine i Dubrovačko-neretvanske županije, zaljubljenika u prirodu i ekoloških stručnjaka, na pogubne posljedice izgradnje hidroelektrana u slivu Neretve, odnosno na području njezine pritoke Trebišnjice, upozoravaju i iz hrvatske Vlade.

Za nedavna susreta u Slavonskom Brodu, i ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy razgovarala je na tu temu s kolegicom iz Republike Srpske Srebrenkom Golić pa je najavljena i javna prezentacija studije utjecaja na okoliš spornog projekta. Ministrica Holy zatražila je uključivanje Hrvatske u procjenu utjecaja izgradnje elektrana na okoliš

'Riječ je o projektu koji bi mogao imati negativne posljedice na okoliš i prirodu u dolini Neretve. Stoga Ministarstvo zaštite okoliša i prirode traži da sukladno konvenciji ESPOO o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica bude uključeno u postupak prekograničnog utjecaja na okoliš', potvrdila je tportalu i Marina Halužan, glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Osim flore i faune te pogubna utjecaja na okoliš na potezu od Mostara do Cavtata, najviše se strahuje od postupnog pretvaranja doline Neretve u pustinju, jer postoji i opasnost od prodora morske vode u tu rijeku, ali i propasti poljoprivrede na njezinim obalama.

Samo u hrvatskom dijelu delte Neretve obradivo je više od 12.000 hektara zemlje na kojoj se godišnje proizvede više od 80.000 tona različitih vrsta voća i povrća. Izravno ili neizravno, od poljoprivrede živi 30-ak tisuća žitelja u Metkoviću i okolici

Vlasti u RS, po pisanju medija u BiH, na sve moguće načine lobiraju u susjednoj Hrvatskoj za 'zeleno svjetlo' pri realizaciji projekta koji financijski podupiru kanadski i britanski investitori.

Projektom 'Gornji horizonti' planiraju se prevesti vode s nevesinjskog, gatačkog i dabarskog područja u korito rijeke Trebišnjice čime bi značajno bio smanjen dotok vode u Neretvu. Ideja o gradnji kompleksa hidroelektrana navodno postoji više od 40 godina.