Prema podacima ministarstva financija o poslovanju jedinica lokalne samouprave, jednim službenim podacima kojima raspolaže ministar Slavko Linić i na osnovu kojih se izračunava i deficit lokalne države, 27 gradonačelnika od njih ukupno 127 povećalo je troškove za zaposlene za više od 15 posto u 2011. godini u odnosu na 2009. godinu kada su preuzeli vlast u tim gradovima.
Njih 59 povećalo je troškove zaposlenih do 9 posto, 23 gradonačelnika neznatno su smanjila troškove, a ušteda im je manja od pet posto. Samo 18 gradonačelnika smanjilo je troškove za zaposlene u dvije godine svojeg mandata za više od 5 posto, a riječ je o 2010. i 2011. godini tijekom kojih je hrvatski BDP padao, plaće su u privatnom sektoru rezane nekoliko puta, a na snazi je bio i krizni porez koji je svim zaposlenima u državi smanjio plaće za 2 ili 4 posto ovisno o njihovoj visini kako bi se u državni proračun slilo dovoljno novca da se isplate plaće.
Troškove za zaposlene u 2011. u odnosu na 2009. udvostručio je gradonačelnik Čabra, grada iz Primorsko goranske županije, HDZ-ov Željko Erent, i postao rekorder u povećanju troškova, a slijede ga HDZ-ov Josip Šarić gradonačelnik Otoka kraj Vinkovaca, SDP-ov Ivica Lukanović, prvi čovjek Kastva, potom gradonačelnik Bakra HDZ-ov Tomislav Klarić i SDP-ov Ivica Nikolić, gradonačelnik Kutjeva.
Prema zbrojenim podacima oni koji su povećali troškove u trećoj su godini mandata potrošili 73,9 milijuna kuna više nego u prvoj godini, a oni koji su trošili manje u 2011. u odnosu na 2009. na zaposlenima su uštedjeli 62,6 milijuna kuna.
Među onima koji su odlučili štedjeti je gradonačelnik Pule, IDS-ov Boris Miletić koji je troškove za zaposlene u prve dvije godine svog mandata smanjio za više od 10 milijuna kuna. Posljedica je to smanjenja broja zaposlenih u gradskoj administraciji za čak 16 posto.
Oni za koje su njihova vlastita izvješća o izvršenju lokalnog proračuna, koja su obvezna predati ministarstvu pokazala rast troškova imaju niz opravdanja i redom tvrde da podaci kojima raspolaže Slavko Linić nisu točni ni kad je riječ o broju zaposlenih ni kad je riječ o troškovima. Gradonačelnik Otoka Josip Šarić kojem Linićevo ministarstvo pribraja 53 zaposlena i rast troškova za njih od 57 posto kaže: 'Da imam toliko ljudi u gradskoj administraciji, ne bih uopće imao nezaposlenih u gradu!'
Šarić tvrdi kako u gradskoj upravi Otoka već godinama radi 12 ljudi uz njega i zamjenika, te da su godišnji troškovi za plaće sviju njih 1,2 milijuna kuna. 'Već smo ranije uputili prigovor Ministarstvu financija na program kojim se koriste kod objedinjavanja proračunskih podataka za gradove i općine jer nije dobar, ali uzalud', kaže Šarić za Jutarnji list.
Objašnjava da nije riječ o troškovima njihovih zaposlenih već su u trošak uračunati ljudi koje gradska administracija angažira povremeno za uređenje parkova i slične poslove kroz program javnih radova, potom troškovi za programe pomoći i njege za starije, a oba programa financira Vlada. Otok je, objašnjava Šarić u 2011. godini angažirao 30-ak ljudi na programu javnih radova te 18 ljudi u programu pomoći starijima.
U Čabru za nagli skok troškova krive novi obračun od 2011. godine koji moraju primjenjivati jer su ušli u sustav državne riznice.
Gradonačelnik Trogira SDP-ov Damir Rilje na plaćama je u dvije godine uštedio čak 6 milijuna kuna jer je broj zaposlenih smanjio za stotinjak. No, nije Rilje kad je 2009. godine preuzeo vlast od HDZ-a dijelio otkaze njihovim kadrovima već je to posljedica osnivanja komunalnog poduzeća u koje je preško 80-a djelatnika iz gradske uprave koji su bili zaduženi za poslove poput parkista, na tržnici, za uređenje javnih površina.
Za gotovo milijun kuna rashode za zaposlene smanjio je i gradonačelnik Varaždinskih toplica Dragutin Kranjčec jer mu iz gradske uprave od 2009. do 2011. otišlo troje ljudi. Na njihova mjsta nisu zaposliti nove djelatnike već su posao rasporedili na presotalih 11 koliko ih ukupno radi u gradskoj upravi uz gradonačelnika volontera i njegova zamjenika.
