Na godišnjicu katastrofalnog potresa koji je, praćen razornim cunamijem, doslovno s lica zemlje zbrisao mnoge japanske gradove i naselja i izazvao nuklearnu katastrofu u Fukushimi, japanski premijer Yoshihiko Noda obratio se svome narodu i cijelom svijetu pismom koje donosimo u cijelosti
Datum 11. ožujka sada je duboko urezan u kolektivnu svijest Japanaca. Na prvu godišnjicu potresa u istočnom
Japanu koji je pokrenuo najočitiju krizu koju naša zemlja nije iskusila generacijama, prisjećamo se svih onih koji su nastradali u ovoj tragediji. Naše su misli usmjerene svim žrtvama i svim ljudima u svijetu čiji su životi bili uništeni prirodnim katastrofama.
Nećemo zaboraviti svoje voljene, prijatelje i kolege koje smo izgubili. Isto tako nećemo zaboraviti ni snažnu potporu i solidarnost koju je Japan primio od međunarodne zajednice. Time ste nas zadužili i koristim ovu priliku još jednom iskazati iskrenu zahvalnost Japana.
U posljednjih dvanaest mjeseci Japan je postigao iznenađujući napredak po pitanju rješavanja posljedica katastrofe i obnavljamo našu predanost učenju iz nedaća s kojima se susrećemo. Usto čvrsto vjerujem da će ovo razdoblje neizbježno obilježiti početak snažne obnove Japana.
U svjetlu prošlogodišnje tragedije, osjećaja nacionalne solidarnosti te posljedičnog osjećaja hitnosti, uvjeren sam u našu zajedničku želju da se suočimo s najvažnijim pitanjima: obnova područja uništenih u potresu 11. ožujka, kompletno rastavljanje nuklearne elektrane Fukushima Dai-ichi i dekontaminacija pogođenih područja uz revitalizaciju japanskog gospodarstva.
Kao odgovor na katastrofu, među mnogim koracima koje smo poduzeli tijekom proteklih dvanaest mjeseci utvrdili smo proračunske i zakonske okvire koji osiguravaju mnoštvo strateških alata obnove. To uključuje i Agenciju za obnovu koja trenutno nadgleda sveukupne aktivnosti vezane uz obnovu i planiranje te utvrđuje i ubrzava daljnji slijed radnji uključujući davanje donacija i određivanje područja obnove. Usto, postroženi su postupci i procedure za kontrolu i ispitivanje ispravnosti prehrambenih proizvoda, a država s dodatnih bilijun jena podupire dekontaminaciju stambenih područja u blizini elektrane Fukushima Dai-ichi.
Svjesni smo i pitanja od najveće važnosti među pogođenim stanovništvom, ali koja su važna i za ukupnu dobrobit našeg naroda: sigurno zaposlenje i održivost obiteljskih prihoda. Stvaranjem posebnih područja obnove i drugih inicijativa obuhvaćenih konceptom otvorene obnove, te će regije stimulirati nova domaća i strana ulaganja stvarajući radna mjesta i potičući obnovu postojećih industrija i inovacije.
Jedan od takvih primjera je izgradnja 'gradova budućnosti' u cijelom Japanu, uključujući i katastrofom pogođene županije Ofunato, Rikuzentakata i Higashimatsushima. Poreznim i drugim regulatornim mjerama osigurat ćemo potporu za razvoj industrije i društvene infrastrukture u gusto naseljenim gradovima te decentraliziranu ekološku proizvodnju energije pomoću sunca i vjetra. Uz bogatstvo novih tehnologija, po energetskoj učinkovitosti Japan već zauzima vodeće mjesto u svijetu. Sada je vrijeme da iskoristimo prikupljena znanja i vještine kako bismo stvorili novi model rasta i održivosti koji možemo podijeliti s cijelim svijetom.
Još jedno područje u kojem Japan može biti predvodnik, a uvjeren sam i mora podijeliti svoja znanja, jesu pravovremena identifikacija, kao i planiranje i ublažavanje nepogoda. Na najteži način smo naučili kako više nije prihvatljivo pravdati se nepredvidivošću događaja. U cilju izgradnje samoodrživog društva i zemlje koji se mogu nositi s prirodnim nepogodama, upravljanje hitnim situacijama mora biti podvrgnuto temeljitim provjerama kako bismo se u budućnosti s njima mogli bolje nositi.
Naravno, izazovi s kojima se naša zemlja suočava prelaze okvire prošlogodišnjeg potresa, cunamija i nuklearne katastrofe. S nekima od njih, poput osiguravanja snažnog ekonomskog rasta i obnove javnih financija, bavimo se već niz godina. Što dulje ova pitanja ostaju neriješena, njihova ozbiljnost raste.
Povrh svega, po preuzimanju dužnosti predsjednika vlade u rujnu prošle godine svojim sam sugrađanima obećao kako neću tolerirati politiku statusa quo. Sklonost da odlažemo donošenje ozbiljnih i teških odluka oslabjelo je našu zemlju, naštetilo je gospodarstvu, društvu i našoj budućnosti, što se više ne smije dozvoliti.
Mnoštvo započetih projekata koji obećavaju ponovnu izgradnju i revitalizaciju Japana predstavljaju tek prvi korak prema gospodarskom preporodu naše zemlje. Uz neizvjesnost globalnog gospodarstva, nezabilježeno jačanje jena i višegodišnju deflaciju, postizanje čvrstog gospodarstva predstavlja ogroman izazov. No taj izazov nije nepobjediv.
Moramo se osloniti na jedinstvene snage japanskog gospodarstva, otvorenost i suradnju međunarodnih partnera te pametno iskoristiti očekivanja novih područja rasta. Sektori poput poljoprivrede, energetike, okoliša, zdravstva i skrbi kao potencijalni oblici industrije nose velik potencijal. U tome Japan može ponuditi inovativna rješenja uz investicije iz privatnog sektora, uključujući i direktna strana ulaganja te na globalnoj sceni odigrati vodeću ulogu. Ciljamo na stvaranje uvjeta koji će poduprijeti povećani strani interes i ulaganja u Japan, ali ne samo s poslovnog gledišta, već i turističkog. Kao preduvjet za to, obvezujemo se pružiti pravovremene i točne informacije međunarodnoj zajednici.
U novijoj povijesti Japan je iz pepela i pustoši Drugog svjetskog rata postigao brz gospodarski razvoj, uspjevši izgraditi energetski najučinkovitije gospodarstvo u svijetu. Na obljetnicu potresa u istočnom Japanu podsjećamo se na izazove sličnih proporcija. Naš cilj nije samo ponovno izgraditi Japan kakav je postojao prije 11. ožujka 2011, već izgraditi novi Japan. To je povijesni izazov koji smo odlučni prevladati.'