Grci najavljuju nove prosvjede do kraja tjedna, a dva najveća grčka sindikata GSEE i ADEDY pozivaju na prosvjed u Ateni zakazan za srijedu. Prosvjedna akcija zatražena je kao odgovor na 'kršenja radničkih prava, nova smanjenja mirovina, uništavanje socijalne države, ukidanje javnih službi i nova otpuštanja' koja će nova koalicija nastojati usvojiti kako bi mogla ispuniti sve što je obećala u Bruxellesu. 

Grčki mediji javljaju da će u srijedu u 24-satni štrajk stupiti zaposleni u bolnicama i hitnim službama, članovi federacije resornih sindikata POEDIN. U međuvremenu, grčki trgovci upozoravaju da će mjere štednje uništiti njihovo poslovanje, što će rezultirati još dubljom recesijom. Vassilis Korkidis, čelnik grčke trgovinske komore, upozorio je da će obijesno povećanje poreza, uz ostalo, presuditi tržištu i baciti grčko društvo u okruženje tzv. Trećeg svijeta.

Nova rupa na remenu

Kompleksnim dogovorom u posljednji trenutak izbjegnut je bankrot Grčke i posljedični kaos u eurozoni. Podsjetimo, nakon 13 sati razgovora, ministri financija eurozone dogovorili su u utorak otpis grčkog duga u vrijednosti 107 milijardi eura, pomoći od 130 milijardi eura do kraja 2014. i smanjenje duga na 120,5 posto BDP-a do 2020. godine. Zauzvrat, grčki pregovarački obvezali su se provesti bolne mjere štednje i reformirati gospodarstvo, što znači da Grci moraju probiti novu rupu na remenu.

Dogovor zaključen u pet sati ujutro pozdravljen je kao korak naprijed, no stručnjaci upozoravaju da Ateni treba mnogo više novca, ali i vremena kako bi se izvukla iz gliba. Grčka se stavlja pod stalni nadzor Europljana na terenu te će morati deponirati novac za vraćanje duga na specijalan račun kako bi se zajamčila otplata tri mjeseca unaprijed.

Jean-Claude Juncker, predsjednik Eurogrupe, izjavio je da je o novom programu Grčke i ulozi privatnog sektora postignut dogovor s dugoročnim posljedicama, koji će voditi prema 'značajnom smanjenju duga u Grčkoj, kako bi se osigurala budućnost Grčke u eurozoni'.

Grčki prosvjednici ne vjeruju Bruxellesu pa zasigurno ni tamošnjem europskom povjereniku za ekonomiju Olliju Rehnu, koji je rekao da je u eurozoni na snazi 'blaga recesija', usto i 'kratkotrajna' ako se dogovorene mjere odlučno provedu. 'Rješavanje grčkog problema na vjerodostojan način neophodan je uvjet za nadilaženje krize i povratak oporavku', rekao je Rehn.

Iako je dogovor najdeblje unovčen na deviznim tržištima, zbog olakšanja što je izbjegnuta neposredna prijetnja eurozoni pali su prinosi na talijanske i španjolske državne obveznice. Talijanski premijer Mario Monti ocijenio je to 'važnim rezultatom koji otklanja neposredne rizike od zaraze'.

Raste popularnost ekstremističkih stranaka

Dogovor osigurava dodatnih nekoliko mjeseci za uvođenje novih kriznih mjera u eurozoni, ali to znači i da će Grčka godinama grcati u dugovima bez ekonomskog rasta.
Mjere štednje koje nameće Atena građani Grčke više ne trpe, zbog čega su pod velikim pritiskom političari koji će sudjelovati na prijevremenim travanjskim izborima. Novi ulični prosvjedi mogli bi dovesti u pitanje njihovu spremnost da smanjuju plaće, mirovine i broj radnih mjesta, piše Reuters.

Istraživanje provedeno neposredno uoči dogovora u Bruxellesu ukazalo je na rekordno nisku podršku strankama koje podržavaju mjere štednje, socijalistima i desnoj Novoj demokraciji, a porasla je popularnost ljevičarskih stranaka koje im se protive. U Grčkoj, ali i šire, velika je zabrinutost zbog potencijalnog izbornog uspjeha ekstremističkih stranaka.

Anastasis Chrisopoulos (31), taksist iz Atene, ne vidi razloga za slavlje zbog dogovora u Bruxellesu.

'I što onda? Stvari će se samo pogoršati. Došli smo do toga da pokušavamo samo preživjeti do sutra, kamoli u idućih 10 dana, idućih mjesec dana ili godinu', kaže taksist.

Konzervativni čelnik i potencijalni idući premijer Antonis Samaras, smatra da se ciljevi zadani dogovorom mogu postići samo uz istovremeni ekonomski rast.

'Bez ekonomskog rasta... neće se moći ostvariti čak ni najbliži fiskalni ciljevi, a dug ne može biti održiv', rekao je za vrijeme posjeta Cipru.

Parlamenti Njemačke, Nizozemske i Finske, zemalja koje su bile najkritičnije prema financijskoj pomoći Grčkoj, sada moraju odobriti novi paket pomoći. Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble, koji je svojedobno izazvao sablazan rekavši da je Grčka 'rupa bez dna', uvjeren je da će dogovor proći u parlamentu.

Švedski ministar financija Anders Borg smatra da je Grci ostaju zatočeni u svojoj tragediji i da je dogovor samo još jedan čin u dugotrajnoj drami. Važno je, ističe, da je grčki problem reduciran samo na grčki problem i više ne predstavlja prijetnju oporavku u cijeloj Europi.

Jennifer McKeown, viša ekonomistica u tvrtki Capital Economics, naglašava da će nove mjere štednje i pojačani nadzor nad Grčkom u vrijeme dok je javnost razbješnjena samo pogoršati situaciju i odvesti Grčku dublje u recesiju. Prema njezinu viđenju, postoji rizik da do kraja godine Grčka više neće biti članica eurozone.

Kriza u Grčkoj traje već pet godina, a povratak ekonomskom rastu mogao bi potrajati cijelo desetljeće.